U HBK-u drže da je izmjenama Zakona o trgovini Vlada, nakon što je prije par godina napravila korak naprijed, sada učinila dva nazad te smatraju da za takav potez nisu postojali nikakvi razvidni razlozi koji se, drže, moraju preispitati.

'Procedura kojim je došlo do izmjene Zakona neočekivana je i neprihvatljiva', smatra Košić i dodaje da su izmjene, osim na radnike, udar i na obitelj.

Gordan Črpić, tajnik Iustitije et paxa, smatra da su izmjenama Zakona na udar došli najprije najranjiviji slojevi društva – niže obrazovani i žene koji čine većinu u sektoru trgovine.

'Ovom odlukom širi se potrošački mentalitet, stvaraju pretpostavke za zapadanje građana u dužničko ropstvo, a što je najvažnije, otvara se mogućnost da hrvatski građani budu jeftini radnici bez dostatnog odmora. Usto, kako je riječ o pretežno ženskoj populaciji fertilne dobi, a Hrvatska je u depopulaciji, riječ je i o udaru na obitelj. Deregulirani ritam rada značajnog dijela fertilnog kontingenta žena svakako nije mjera koja ide u prilog podizanju nataliteta, nego upravo suprotno', drži Črpić.

Uz navedeno u Iustitiji et paxu smatraju da nije poštivana ni europska pravna praksa te da je odluka Ustavnog suda iznimna u europskim razmjerima.

'Njemački Ustavni sud donio je odluku o istoj problematici, u isto vrijeme kad i hrvatski, ali je ona dijametralno suprotna. A praksa koju je naš sud doveo u pitanje uobičajena je praksa u Austriji, Francuskoj, Velikoj Britaniji. Takva odluka pogoduje krupnom kapitalu i u neravnopravan položaj dovodi radnike', zaključio je Črpić.