Agencija je pritom istaknula da su razine preniske da bi predstavljale bilo kakav rizik za ljudsko zdravlje. Najviša razina detektirana u mjernim stanicama iznosila je 300 mikrobekerela na kubični metar, no prosječna razina zadržala se na 11 mikrobekerela.

'Razine mogu rasti u predstojećim danima i tjednima, ali one će ostati znatno ispod razine koja bi mogla naštetiti ljudskom zdravlju', stoji u priopćenju HPA.

Slične količine radioaktivne tvari otkrivene su u Njemačkoj i Švicarskoj. U međuvremenu, radnici u Japanu i dalje vode bitku s vremenom, nastojeći spriječiti izlijevanje radioaktivne vode u more.

U utorak je potvrđeno da je more u blizini oštećene nuklearke Fukushima kontaminirano daleko više nego što se prethodno smatralo. Količine radioaktivnog joda u morskoj vodi u blizini reaktora 1, primjerice, više su za 3.355 puta od dopuštene razine.

U razdoblju od osam dana, radioaktivnost joda-131 prirodnim procesom smanjuje se za polovicu, što smanjuje potencijalni rizik za ljude.

'Čak i ako imamo u vidu koncentraciju joda-131 u morskim bićima, ona će se značajno smanjiti do vremena kada će dospjeti do ljudi', rekao je Hidehiko Nishiyama, zamjenik direktora Japanske agencije za nuklearnu sigurnost.

U Ukrajini, nakon nuklearne katastrofe u Černobilu 1986. godine, upravo je u jodu-131 pronađen krivac za veliki broj slučajeva karcinoma štitnjače kod djece izloženoj radijaciji.

Brodari preusmjeravaju plovila

Japanske vlasti intenzivirale su napore u borbi protiv curenja radioaktivne tekućine u more nakon što je u tlu nuklearke Fukushima detektiran plutonij.

Brodske kompanije mijenjaju plovidbene rute kako bi spriječile da brodovi koji prolaze uz obale Japana prenesu radioaktivne tvari širom planete.

Brod MOL Presence morao je isploviti iz kineske luke nakon što je Geigerov brojač detektirao povišene vrijednosti radijacije. Brod je plovio na udaljenosti od 193 kilometra od nuklearke Fukushima.

Dok se radijacija šiti planetom, čelnici Europske unije na prošlotjednom sastanku u Bruxellesu zatražili su od Europske komisije i Europske regulatorne grupe za nuklearnu sigurnost (Ensreg) da utvrde kriterije i opseg sigurnosnih testova za europske nuklearne elektrane.

Europski povjerenik za energiju Gunther Oettinger sugerirao je ranije da bi testovi, između ostalog, trebali procijeniti rizike u slučajevima potresa, cunamija, terorističkih napada i gubitaka električne struje.

Sada se, međutim, čini da je Francuska nesklona tome da u procjenu uđu rizici od terorističkih napada i udara zrakoplova u nuklearne elektrane.

'U tom slučaju, ne može biti govora o lekcijama naučenim iz Japana', rekao je Andre-Claude Lacoste, šef francuske agencije za nuklearnu energiju.

Francuski predsjednik Nicolas Sarkozy bit će prvi svjetski čelnik koji će posjetiti Japan od 11. ožujka, kada su tu zemlju pogodili razorni potres i cunami.