Objava prvih predviđanja izbornih rezultata izazvala je euforiju u stožeru SDP-a i partnera: po njima Zoran Milanović dobiva 51,48 posto, a Dragan Primorac 19,29 posto glasova.

'Sklon sam vjerovati da će doći do drugog kruga izbora, baš kako se predviđalo, te da će se u njemu uz Milanovića naći Primorac, što je također bilo izvjesno. Po izlaznim anketama slijede Marija Selak Raspudić i Ivana Kekin, a ovakav poredak njih četvero zapravo je bio zadan još u pretkampanji i kampanji', dodaje tportalov komentator Višeslav Raos.

Po njemu, primjećuje se da je Tomislav Jonjić 'ponešto odskočio' - no i dalje je ispod pet posto potpore i stoga se ne radi ni o kakvoj senzaciji.

'Jedina senzacija bila bi da drugog kruga izbora uopće ne bude, odnosno da Milanović doista ostane iznad 50 posto glasova. To se prvi i posljednji put dogodilo na predsjedničkim izborima 1997. godine u potpuno drugačijem kontekstu - Franjo Tuđman uživao je plebiscitarnu potporu nakon Domovinskog rata i dominirao je političkim sustavom, koji je uz to bio polupredsjednički, a ne parlamentarni. Vidljivo je da se Milanović donekle htio prezentirati u tom svjetlu, čak je de facto preuzeo i Tuđmanov slogan', kaže Raos.

Zamor birača

Ovaj analitičar smatra da se nešto slabiji odaziv na predsjedničkim izborima može pripisati zamoru birača - radi se o trećim izborima u godinu dana - ali i činjenici da su potpuno svjesni toga kako se važnost uloge predsjednika države u hrvatskom ustavnom okviru previše napuhuje.

'U tom kontekstu bit će zanimljivo vidjeti sučeljavanja Milanovića i Primorca ako se, odnosno kada se ona dogode te provjeriti hoće li se fokusirati na teme koje zbilja spadaju u djelokrug rada predsjednika države. I, dakako, vidjeti kako ova dvojica kandidata barataju tim temama', zaključuje Raos.