Uspjeh Velikog sabora svih pravoslavnih crkvi, prvi koji se treba održati nakon više od 1.200 godina idućeg tjedna na Kreti, pod velikim je upitnikom nakon što je Sveti sinod Bugarske pravoslavne crkve te Antiohijske pravoslavne crkve odlučio bojkotirati skup u posljednji trenutak, a dodatnu neizvjesnost unio je i prijedlog Srpske pravoslavne crkve (SPC) da se sabor odloži na neko vrijeme te da okupljanje na grčkom otoku bude 'predsaborsko međupravoslavno savjetovanje' u cilju dodatne pripreme Sabora. Vrlo izvjesno neodržavanje skupa temelji se i na zaoštravanju odnosa između Srpske i Rumunjske pravoslavne crkve zbog antikanonskog upada Rumunjske patrijaršije u sjevernoistočnu Srbiju i osnivanja paralelne episkopije
Neizvjesnu sudbinu održavanja skupa nakon 55 godina priprema skrojila je Bugarska pravoslavna crkva nezadovoljna dnevnim redom samog Sabora kojeg je predložila Ruska pravoslavna crkva , što je iskoristio i Sinod SPC koji je početkom ovog tjedna uputio pismo carigradskom patrijarhu Bartolomeju I., vrhovnom poglavaru Ekumenske Carigradske patrijaršije i 'prvom među jednakim' patrijarsima Pravoslavne crkve.
Stoga je patrijarh SPC-a Irinej pisao Bartolomeju kako bi ga uputio u probleme s kojima se susreće Srpska pravoslavna crkva otkad je Rumunjska patrijaršija osnovala paralelnu episkopiju na području sjevernoistočne Srbije, što dovodi k 'prekidu liturgijskog i kanonskog općenja dviju susjednih sestrinskih crkava, ako se ne okonča takvo ponašanje'.
Naime, Srpska pravoslavna crkva ne uspijeva spriječiti nekanonsko djelovanje Rumunjske pravoslavne crkve na području Negotina i Pančeva, a koje ima za cilj da se Vlasi iz vlaškog identiteta prevedu u rumunjski identitet. Zbog tog desetogodišnjeg pokušaja da Vlasi postanu Rumunji, nedavno je reagirala i Vlaška stranka iz Srbije koja tvrdi kako su Vlasi starosjedioci u Srbiji, kako Srbiju smatraju matičnom domovinom, kako je njihov matični jezik vlaški te kako su se oduvijek izjašnjavali i osjećali kao Vlasi, a nikako kao Rumunji.
Pored toga, Irinej je upozorio i na probleme koje je prouzrokovala Antiohijska pravoslavna crkva, treća po važnosti pravoslavna crkva nakon Carigradske i Aleksandrijske patrijaršije zbog svojih nesuglasica s Jeruzalemskom patrijaršijom koja je na četvrtom mjestu po važnosti.
U pokušaju da razriješi nesuglasice uključila se Ruska pravoslavna crkva koja je ranije upozorila da okupljanje ne bi imalo smisla ukoliko neka crkva ne bi prisustvovala. Ruska pravoslavna crkva, s oko 100 milijuna vjernika, upozorila je da odluka Bugarske pravoslavne crkve i drugi slični postupci mogu biti smatrani ozbiljnim preprekom za održavanje sinoda.
