Naprasna smjena ravnatelja Dječje bolnice Srebrnjak Bore Nogala aktualizirala je pitanje ruševnog i, mnogi smatraju, mističnog zdanja u samom srcu Zagrebačke gore - sanatorija Brestovac. Nekadašnja bolnica za plućne bolesnike bila je atraktivna tek avanturistima, zalutalim planinarima ili igračima paintballa, najčešćim posjetiteljima ruševine. No čini se da se za Brestovac zanima potpuno drugačija klijentela. Ovo bez premca atraktivno zemljište, vrijedno, prema našim saznanjima, nekoliko milijuna eura, moglo bi postati hotel s wellness i rekreacijskim sadržajem
Do ruševina nekadašnjeg sanatorija za plućne bolesnike, što je i poveznica s Dječjom bolnicom Srebrnjak, vlasnikom Brestovca, dolazilo se uskim makadamom po kojem je mogao proći tek jedan automobil s nekoliko stotina udaljene Sljemenske ceste.
Lokacija je gotovo pri samom vrhu Medvednice i uvučena je s ceste te su za nju znali tek dobri poznavatelji Zagrebačke gore ili strastveni igrači paintballa kojima je ova ruševina bila idealan poligon za ratne igre.
Sanatorij Brestovac doista izgleda kao da je prošao kroz najgora ratna razaranja iako je priča o njegovoj gradnji na samom početku 20. stoljeća poprilično romantična.
Povijest Brestovca - od ljubavne priče do masovnog stratišta
Brestovcu se često prišiva epitet jezivog. Djelomično je za to zaslužna tragična ljubavna priča koja je dovela do njegove izgradnje, dijelom i tragična epizoda sa samog kraja Drugog svjetskog rata, kada su partizani u okolnim šumama pobili sve bolesnike.
Otvoren 1909. godine, Brestovac čuva priču o nesretnoj ljubavi Milivoja Dežmana te poznate zagrebačke ljepotice, glumice Ljerke Šram. Dežman je bio toliko zaljubljen u nju da je dao sagraditi cijeli sanatorij za pacijente s tuberkulozom kako bi se njegova draga liječila na svježem zraku. Iako je Ljerka bila udana za drugoga, on se brinuo za nju i njezinog sina sve dok mu nije umrla na rukama upravo u Brestovcu.
Iz ljubavne priče nastala je jedna od najsuvremenijih bolnica na ovom području, s prvim rendgenom koji je funkcionirao gotovo samostalno.
Na Brestovcu su za potrebe bolnice proizvodili kruh, meso, pacijenti su se zabavljali u kinu, a dane kratili i knjigama iz brestovačke knjižnice. U jednom je periodu Brestovac imao i vlastitu radiopostaju.
Idila je trajala do kraja Drugog svjetskog rata, kada partizanske postrojbe u jednom danu likvidiraju oko 200 pacijenata, a osoblje je pošteđeno nakon pregovora.
Šuma oko Brestovca i dalje skriva kosti ubijenih. Godine 2012. Ured za pronalaženje, obilježavanje i održavanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon Drugog svjetskog rata našao je u obližnjoj šumi Obernjak kosti 36 osoba s prostrijelnim ranama lubanje, za koje se ustvrdilo da se radi o nestalim pacijentima Brestovca, a na istoj je lokaciji iskopano još nekoliko desetaka tijela.
Brestovac, koji je zadnjeg pacijenta vidio 60-ih godina prošlog stoljeća, kada je zatvorio vrata i bio prepušten nemilosrdnom zubu vremena, došao je u fokus javnosti ovih dana.
Naime naprasno smijenjeni ravnatelj Dječje bolnice Srebrnjak Boro Nogalo kao jedan od razloga smjene orkestrirane iz Gradskog poglavarstva vidi i Brestovac. Lokacija je u vlasništvu Dječje bolnice Srebrnjak i to, čini se iz podataka u zemljišnim knjigama, tek crno na bijelo od 2017. godine.
Kulmerova gora
Za izgradnju žičare i popratnih objekata zemljište je Zagrebu djelomično darovala i država. Riječ je o livadama i šumama koje, kao i Brestovac, potpadaju pod ono što se zvalo Kulmerova gora. Riječ je o plemićkoj obitelji čiji je dom postao poznat po aktualnom vlasniku, obitelji Todorić.
Obitelj Kulmer, čije zdanje leži povrh Šestina, očito je bila vlasnik, figurativno rečeno, pola Zagrebačke gore te su dio zemljišta darovali Milivoju Dežmanu za izgradnju sanatorija.
S obzirom na to da nasljednica Barbara Kulmer već desetljećima pokušava u posjed obitelji vratiti imovinu koja im je oduzeta za vrijeme Titove Jugoslavije, Grad Zagreb se obavezao da će ju isplatiti za to zemljište ukoliko bude utvrđeno pravo na povrat imovine. Dakle država poklanja ono što je pripadalo obitelji Kulmer Gradu, a ako to bude vraćeno obitelji Kulmer, Grad će snositi troškove.
Postoje zabilježeni raniji pokušaji da se Republika Hrvatska upiše u vlasništvo, ali su odbijeni.
I tako je atraktivna lokacija na Medvednici postala vlasništvo male bolnice koja liječi djecu s alergijama i problemima s disanjem, baš kao što su se nekad u Brestovcu na svježem zraku liječili oni oboljeli od tuberkuloze.
Brestovac koštao fotelje Nogala?
Da bi Brestovac, među ostalim, mogao biti razlogom naprasne smjene Bore Nogala, dao je naslutiti i on te njegovi bolničke kolege koji su ga jednoglasno podržali. Netko, smatraju, želi preuzeti kontrolu na tim vrijednim zemljištem, čiji je vlasnik ova bolnica u vlasništvu Grada.
Bilo je dovoljno zbrojiti dva i dva te uperiti strelice prema zagrebačkom gradonačelniku Milanu Bandiću. A upravo je on, na čuđenje mnogih, progurao projekt nove sljemenske žičare ubacivši u priču međustanicu na Brestovcu. Em je to mijenjalo trasu, em je diglo cijenu projekta. Uz to se postavljalo logično pitanje: što će međustanica na lokaciji koja je tek nešto niže od gornje stanice žičare i na kojoj je tek ovaj stari, ruševni sanatorij?
Sad je jasno zašto se gradila međustanica žičare
Naime žičara će imati 34 stupa, od toga od podnožja do Brestovca njih 28, a od Brestovca do vrha još šest. Kad se slože kockice, zapravo sve ima smisla. Još je 2014. u Prostornom planu Parka prirode Medvednica predviđeno da se revitalizira Brestovac.
'Područje ima elemente kulturno-povijesnog identiteta prostora te povijesne i ambijentalne vrijednosti i specifičnosti pa se preporučuje zaštita sukladna sustavu mjera zaštite utvrđenom za nepokretna kulturna dobra. Zahvat u prostoru treba biti održiv i obazriv prema prirodi u sadržajnom, oblikovnom i organizacijskom smislu tijekom gradnje i korištenja', stoji u tom prostornom planu. Njime su predviđene sljedeće namjene tog lokaliteta: 'hotel s posebnim režimom korištenja, edukativna namjena, rekreacija, wellness, zdravstvena namjena i dr.'.
Preporučuje se obnova, a ne rušenje dijelova stare bolnice. Ukupna građevna bruto površina (GBP) prostora ne smije prelaziti 15.000 kvadratnih metara, najviše do dvije etaže uz podrum i potkrovlje. Prostorni plan otkriva da se već 2014. uvelike razmišljalo o međupostaji na Brestovcu te proširenju i asfaltiranju sadašnjeg makadamskog puta.
'Ovim je planom predviđeno da se u sklopu izgradnje nove stanice žičare Dolje – Sljeme istraži mogućnost uključenja Brestovca u sustav žičara. Postojeća prilazna šumska cesta može se rekonstruirati po sadašnjoj trasi od raskrižja sa Sljemenskom cestom do parkirališta istočno od trase žičare kao kolno-pješačka prometnica širine šest metara, a dalje kao servisni i vatrogasni prilazi pojedinim građevinama širine do 5,5 metara', stoji u Prostornom planu.
Piše i da treba osigurati parkiralište za 60-70 osobnih vozila i nekoliko autobusa. Stanica žičare na Brestovcu naveliko se gradi, a upravo će to biti velika dodana vrijednost kada se krene u moguću realizaciju investicije, bilo Grada Zagreba, bilo nekoga kome bi lokalitet mogli prodati.
Vrijednost nekretnine do pet milijuna eura
Kako bismo doznali eventualnu vrijednost ovog zemljišta ukupne površine 104 tisuće kvadrata, na kojem je moguća gradnja hotela, pitali smo stručnjaka za tržište nekretnina o tome.
S obzirom na to da je riječ o vrsti nekretnine koju je teško uspoređivati i kojoj neće biti pandana na tržištu nekretnina, želio je ostati anoniman jer je teško točno procijeniti.
Smatra da svota za koju bi Brestovac u budućnosti mogao biti prodan iznosi između dva i pet milijuna eura. Dok se ondje ne sagradi hotel, posjetitelji koji bi se trebali voziti novom žičarom od druge polovice 2020. imat će pogled na ruševni sanatorij.