U drugom kvartalu ove godine hrvatski BDP porastao je za rekordnih 16,1 posto na godišnjoj razini, a krajem studenoga biti će objavljeni i podaci o njegovu kretanju BDP-a za treće tromjesečje, pri čemu glavna makroekonomistica Raiffeisen banke Zrinka Živković Matijević očekuje da će stopa rasta ponovno biti dvoznamenkasta. Okvirna se procjena kreće oko 10,5 posto, a predvodnik rasta, slično kao i u drugom kvartalu, trebala bi biti osobna potrošnja.

No, u RBA očekuju da će doći do usporavanja rasta u zadnjem ovogodišnjem kvartalu. Tako i dalje prognoziraju da će hrvatsko gospodarstvo u 2021. godini porasti sedam posto, što je značajno niže od posljednje prognoze Vlade, koja predviđa rast od devet posto, kao i HNB-a, koji očekuje porast za 8,5 posto.

Živković Matijević kaže da su oprezniji u prognozama od HNB-a i Vlade, no ističe da su prisutni pozitivni rizici. "Pretpostavljamo da će situacija s poremećajima u lancima opskrbe i razvoj epidemiološke situacije širom Europe i kod naših glavnih vanjskotrgovinskih partnera zaista imati određenog utjecaja i da će doći do određenog usporavanja, ali projekcija je izložena pozitivnim rizicima, pa ako ih 'ugradimo', rast bi mogao biti 8-8,5 posto", ističe Živković Matijević.

No, i prema opreznijoj kalkulaciji, već u prvom kvartalu 2022. godine hrvatski BDP bi trebao dosegnuti razinu iz pretkrizne 2022. godine, nakon čega se očekuje nastavak solidnih stopa rasta, pa bi, po prognozama RBA, BDP u idućoj godini mogao porasti za 4,4 posto.

Od 2022. investicije predvodnik rasta

Od 2022. predvodnik rasta bi trebale biti investicije na krilima korištenja europskih sredstava u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kao i klasičnih europskih fondova.

Pritom Živković Matijević kaže da su investicije poželjan generator rasta i razvoja određenog gospodarstva, zajedno s izvozom roba i usluga, a kako se sredstva mogu povlačiti na osnovi mjerila Europske komisije, u konačnici bi to moglo dovesti i do provođenja određenih reformi te poboljšanja poslovnog okruženja.

Provođenjem reformi stvorili bi se i preduvjeti za stabilnije i održivije gospodarstvo te veću potencijalnu stopu rasta, pa tako cijela priča predstavlja priliku za Hrvatsku, napominje.

Smirivanje inflacije u 2022. godini

Kada je riječ o inflaciji, zadnji podaci DZS-a pokazali su da su potrošačke cijene u Hrvatskoj u rujnu porasle 3,3 posto na godišnjoj razini. Kako iznosi Živković Matijević, podaci o inflaciji za prvih devet mjeseci pokazuju da su nešto više od 50 posto rasta generirale cijene energije, oko 20 posto otpada na alkohol i duhan, a upozorava da od polovine godine rastu i cijene hrane, što je posljedica rasta cijena sirovina na globalnim tržištima, kao i vremenskih neprilika.

U cijeloj 2021. godini, prema očekivanjima RBA analitičara, potrošačke cijene bi trebale porasti za 2,3 posto, dok u 2022. godini očekuju smirivanje, posebice u drugoj polovini iduće godine. Živković Matijević napominje da bi inflacija svoj vrhunac mogla doseći u prvom kvartalu iduće godine, kada bi njena stopa mogla iznositi 4,5 posto, možda i blago više od toga.

Glavna makroekonomistica RBA kaže da većina analitičara smatra da je inflacija cijena energije prošla svoj vrhunac, dok se s druge strane poremećaji u lancima opskrbe još nisu prelili na potrošačke cijene, a postavlja se pitanje kada će se to dogoditi.

Tako, Živković Matijević apostrofira da ukoliko se situacija s tim poremećajima nastavi te cijene vozarina ponovo počnu rasti, onda su i projekcije blagog usporavanja rasta cijena u idućoj godini izložene negativnim rizicima. Drugim riječima, cijene bi mogle biti više od trenutnih projekcija, no Živković Matijević napominje da to za sada ne očekuju.

"Očekujemo da će uskoro doći do stabilizacije cijena na globalnim tržištima, pa tako i lokalnim, i da će iduće godine krenuti blagi silazni trend", kaže.

Da su inflatorni pritisci prolazni smatra i Europska središnja banka (ECB), čija je čelnica Christine Lagarde nedavno odbacila i mogućnost da bi se referentne kamatne stope mogle podići iduće godine, navodi Živković Matijević. "Prema našim očekivanjima, referentne kamatne stope bi trebale ostati na trenutnim razinama sve do kraja 2024. godine", napominje.

CIlj ulaska u eurozonu od 2023. ostvariv

Živković Matijević smatra da je cilj Vlade i HNB-a o ulasku u eurozonu s 1. siječnjem 2023. godine ostvariv, a da za to postoji i snažna politička podrška od čelnika EU-a.

Napominje da posebno treba obratiti pažnju na izvješće ECB-a o konvergenciji koje će vjerojatno biti objavljeno u svibnju iduće godine, a iz kojeg će se moći iščitati ima li Hrvatska na neki način "zeleno svijetlo" za ulazak u eurozonu, odnosno ispunjava li kriterije.

Ako Hrvatska dobije datum ulaska u eurozonu, to bi se između ostalog pozitivno odrazilo i na kreditni rejting, smanjenje troškova financiranja te na jeftiniju cijenu zaduživanja, ističe RBA analitičarka Elizabeta Sabolek Resanović.

Pomalo zabrinjava rashodna strana proračuna

Kada je riječ o javnim financijama, Sabolek Resanović ističe da se u srednjoročnom razdoblju očekuje umjerena, ali postojana fiskalna konsolidacija, no ono što pomalo zabrinjava i ostaje upitno je rashodna strana proračuna.

"Ne vidimo realnu i stvarnu konsolidaciju na strani rashoda. Prihodi od poreza će se i dalje 'slijevati', ali na rashodnoj strani ćemo vidjeti kako će se stvari odvijati i hoće li se poduzeti dugo očekivani reformski zahvati", kaže.

Analitičarka Silvija Kranjec istaknula je da, kao i za inozemna tržišta, postoji optimizam oko kretanja Crobexa na Zagrebačkoj burzi do kraja ove, a i u 2022. godini.

Tome u prilog idu povoljna makroekonomska očekivanja, primjetan porast aktivnosti investitora te dobri poslovni rezultati kompanija u prvih devet mjeseci ove godine.

Rezultat je to i vrlo dobre turističke sezone koja se, osim na same turističke kompanije, reflektira i na poslovanje cjelokupnog uslužnog i svih povezanih sektora, u prvom redu prehrambenog, kaže Kranjec, koja napominje da se očekuje i nastavak dobrih rezultata ICT kompanija.