Svijet se suočava s 'gromoglasnim moralnim imperativom' da se spriječi umiranje ljudi u siromašnim zemljama od virusnog hepatitisa, jer svakih 30 sekundi jedna osoba izgubi život od posljedica bolesti povezanih s hepatitisom. Cijena liječenja jednog pacijenta 'manja je od večere za dvoje', poruka je koja će se večeras uputiti s prve međunarodne donatorske konferencije za suzbijanje virusnog hepatitisa. A kako je u Hrvatskoj?
Sudionici konferencije u Ženevi, predstavnici farmaceutske industrije i zdravstveni donatori bit će pozvani da daju 150 milijuna dolara kako bi se osiguralo liječenje trenutno oboljelih i da bi se izbjeglo stalno ponavljanje pogrešaka učinjenih na početku epidemije AIDS-a.
'Za nas koji smo se desetljećima borili protiv HIV-a i tuberkuloze ovo je poznata situacija. Ovaj nedostatak političke i financijske obaveze tipičan je za bolest koja nesrazmjerno pogađa najsiromašnije i najugroženije... A ovaj nedostatak brige je smrtonosan i dovodi do milijuna nepotrebnih smrti', poruka je dr. Michela Kazatchkinea, iskusnog zagovornika u kampanjama protiv HIV/AIDS-a, najavljuje Guardian.
vezane vijesti
Više od 350 milijuna ljudi u svijetu živi s kroničnom infekcijom virusnim hepatitisom B i C, a svake godine od te bolesti umre ih više od 1,1 milijun, uglavnom u zemljama s niskim i srednjim prihodima. Riječ je o 'tihom ubojici', bolesti koja se dugo vremena razvija bez prepoznatih simptoma i može uzrokovati teška oštećenja jetre; hepatocelularni karcinom, kao posljedica neliječenja, u stalnom je porastu, a većina se slučajeva otkrije u fazi prekasnoj za uspješno liječenje, ističe Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), dodajući da je testiranje jedini način pravovremenog otkrivanja te bolesti.
Stručnjaci procjenjuju da bi ona, nastavi li se širiti postojećim tempom, do 2040. mogla ubiti više ljudi godišnje nego malarija, tuberkuloza i AIDS zajedno.
Koliko je oboljelih, a koliko umrlih u Hrvatskoj?
U Hrvatskoj se procjenjuje da oko 25.000 ljudi ima kronični hepatitis B, a oko 40.000 osoba su nositelji protutijela na hepatitis C. Prema procjenama matematičkih modela, oko 12.000 osoba treba se liječiti od hepatitisa C. Broj novooboljelih od hepatitisa B pada nakon uvođenja cijepljenja, no dijagnosticiranje je smanjeno tijekom pandemije covida. U Hrvatskoj su se protiv hepatitisa B od 1999. rutinski cijepila djeca u dobi od 12 godina, a od 2007. godine i dojenčad.
Iz HZJZ-a napominju da su u doba pandemije covida testiranja na hepatitis smanjena za oko 60 posto te danas, ukupno u svijetu, čak devet od deset zaraženih osoba nije svjesno svog statusa.
Podaci o smrtnosti od hepatitisa ili drugih potencijalno povezanih bolesti i uzroka razasuti su u više kategorija, pa se tako u posljednjim dostupnim pokazateljima, za 2021. godinu, može iščitati da je od 'virusnog hepatitisa' umrlo 29 osoba (2019. bilo ih je 43), od 'raka jetre i intrahepatičnih žučnih vodova' 491 osoba (497 u 2019.), a od 'ciroze, fibroze i kroničnog hepatitisa' 959 osoba (967 u 2019.).
Relativno jeftini dijagnostički alati i generički lijekovi, kao i vrlo učinkovito cjepivo, već postoje. Ali postoji nedostatak sredstava da ih se transferira kamo je to najpotrebnije. S cijenom liječenja od 80 dolara po pacijentu, to je 'neoprostivo', kaže Kazatchkine.
'Već smo to doživjeli: iako cijena ne bi trebala biti prepreka spašavanju života, uvijek se iznova uvjerimo da ona to jest... Pustiti nekoga da umre ili prenese infekciju svojoj djeci neoprostivo je kada dijagnoza i liječenje koštaju manje od večere za dvoje ovdje u Ženevi', rekao je.
Kao bivši posebni izaslanik UN-a za HIV/AIDS i bivši direktor Globalnog fonda, Kazatchkine je desetljećima zagovarao veća ulaganja u liječenje AIDS-a, tuberkuloze i malarije. Smatra da je 'više nego apsurdno' to da donatori troše desetke milijardi na te bolesti 'samo da bi vidjeli kako pacijenti umiru od druge bolesti koja se lako može spriječiti i liječiti'.
Hepatitis A, B, C, D i E
Virusni hepatitisi su skupina zaraznih bolesti koje zahvaćaju jetreno tkivo, a uzrokuju ih virusi hepatitisa A, B, C, D i E te mogu prouzročiti akutnu ili kroničnu bolest. Razlikuju se prema načinu prijenosa, načinu na koji oštećuju jetru i učinku na stanje organizma. Tipovi A, B i C čine 95 posto slučajeva. Virusi hepatitisa A i E prenose se oralnim putem, kontaminiranom hranom i vodom te su najčešći u zemljama niskog higijenskog standarda. Hepatitis A, koji se u Hrvatskoj pojavljuje samo sporadično, a naziva se još i zarazna žutica, tj. bolest prljavih ruku, uzrokuje akutnu prolaznu bolest. Virusni hepatitisi B i C prenose se putem zaražene krvi i tjelesnih tekućina i često imaju blage ili čak nikakve simptome, no prelaskom u neprepoznatu kroničnu bolest kod dijela bolesnika mogu uzrokovati cirozu i rak jetre, izvještava HZJZ.
Prije sedam godina članice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) obvezale su se smanjiti smrtnost od virusnog hepatitisa za 65 posto do 2030. Neke zemlje, poput Egipta, Ruande i Mongolije, dobro napreduju, ali općenito gledajući, svijet je daleko od cilja. Prema podacima WHO-a, manje od jednog od pet novorođenčadi u Africi primi cjepivo protiv hepatitisa B unutar 24 sata od rođenja, što je bitno jer je prijenos s majke na dijete primarni način prenošenja infekcije.
Prije covida, Globalni savez za cjepiva, GAVI, obvezao se podržati uvođenje cjepiva protiv hepatitisa B pri rođenju, ali je 2020. objavio da je odgodio implementaciju zbog poremećaja uzrokovanih pandemijom. Milijuni ljudi s kroničnom infekcijom hepatitisom C, bolesti koja se širi kontaktom s krvlju zaražene osobe i može dovesti do smrtonosnog raka i ciroze jetre, čekaju spas. Antivirusni lijekovi mogu izliječiti više od 95 posto slučajeva, ali dopiru do samo 13 posto ljudi s tom dijagnozom.
Domaćini današnje konferencije o mobilizaciji resursa za hepatitis bit će Egipat i Saudijska Arabija, uz Hepatitis Fund i Clinton Health Access Initiative.
