Nakon gotovo dvije godine moratorija vraća se obaveza ugradnje razdjelnika. Potvrdilo je to Ministarstvo energetike i zaštite okoliša, isto ono koje je prošle godine naručilo, platilo i objavilo studiju Ekonomskog instituta, koja je pokazala da je ugradnja razdjelnika – ekonomski neisplativa
'Obveza ugradnje i korištenja razdjelnika ostaje', stoji u odgovoru ministarstva Tomislava Ćorića Novom listu na pitanje predviđaju li izmjene Zakona o tržištu toplinske energije, koje bi uskoro trebale ugledati svjetlo dana, daljnju ugradnju razdjelnika. Odgovor na pitanje tko su, poimence, članovi radne skupine koja na izmjenama zakona radi, odnosno sjede li u toj radnoj skupini i oni koji su prije pet godina propisali ugradnju razdjelnika, od Ministarstva nisu dobili.
Razdjelnici su do sada ugrađeni u oko 104.000 kućanstava, preostala je ugradnja u još oko 50.000, koja je 2016. zaustavljena, dok se ne pokaže jesu li isplativi.
Iako je lanjska studija pokazala da nisu isplativi, Ministarstvo sad radi na izmjenama Zakona o tržištu toplinske energije iz 2013. godine, koje previđaju nastavak ugradnje razdjelnika, istim tim zakonom uvedenih prije pet godina. Kad je studija rađena, valja podsjetiti, Ministarstvo je vodio mostovac Slaven Dobrović, danas je na njegovom čelu HDZ-ov ministar Tomislav Ćorić.
vezane vijesti
Zakon koji Ćorićevo ministarstvo mijenja, i dalje će se zvati Zakon o tržištu toplinske energije, iako tržišta u slučaju centralnog grijanja nema, budući da tvrtke koje to grijanje isporučuju imaju prirodni monopol, u kojem je potencijalnim tržišnim takmacima neisplativo konkurirati s nižim cijenama, i tako preuzeti dio kupaca.
Niti jedan potrošač do sada nije promijenio opskrbljivača 'centralnog' grijanja, jer konkurenata, kao u slučaju električne energije ili plina, niti nema, pa je nejasno što 'tržište' u zakonu i dalje radi, osim što monopolistima omogućava gotovo potpuno slobodno formiranje cijena.
Kolike će ovaj put biti pak kazne za one koji razdjelnike ne ugrade, nije poznato. U postojećem zakonu one iznose od 50.000 do 100.000 kuna.
U Ministarstvu se, opravdavajući izmjene zakona, pozivaju na dodatno usklađivanje s EU direktivom, makar je u startu, 2013. godine, propušteno najvažnije što direktiva traži – ispitati isplate li se razdjelnici, i koliko. Direktiva kaže da je ugradnja razdjelnika opravdana ako se analizom utvrdi da je tehnički izvediva i ekonomski isplativa, no Hrvatska takvu analizu prije uvođenja razdjelnika nije napravila.
vezane vijesti
Napravile su je mnoge druge EU države pa je, primjerice, analiza u daleko hladnijoj Finskoj, Švedskoj ili UK pokazala da su im razdjelnici neisplativi jer suvlasnike u zgradama koštaju značajno više nego što bi se dobilo uštedom na energiji.
Hrvatska je analizu napravila tek prošle godine, nakon što su razdjelnici već bili ugrađeni u većini kućanstava.
Studija 'Ekonomska isplativost razdjelnika topline u višestambenim zgradama u Republici Hrvatskoj' Ekonomskog instituta utvrdila je da razdjelnici donose energetske uštede, no kaže da je dvojbeno jesu li one rezultat povećanja energetske učinkovitosti, ili ipak straha potrošača od visokih računa, zbog kojih su oni smanjivali grijanje, ili čak potpuno gasili radijatore.
S obzirom na to da većina potrošača kroz deset godina, koliki je radni vijek razdjelnika, i uz uštede energije neće povratiti početnu investiciju, zaključila je studija, razdjelnici su neisplativi, piše Novi list.
