Argentina, treća najveća ekonomija Latinske Amerike koju od 2015. vodi ekonomski liberal Mauricio Macri, u nedjelju Izlazi na izbore na kojima se očekuje povratak peronista na vlast nakon vala prosvjeda izazvanih gospodarskom recesijom. Predizborne ankete predviđaju uvjerljivu pobjedu peronista lijevog centra Alberta Fernandeza, čija je potpredsjednička kandidatkinja bivša predsjednica Cristina Kirchner iako je povezuju s nekoliko korupcijskih skandala, i peronističke stranke Partido Justicialista.
Pobjeda Fernadeza je postala gotovo neupitna nakon preliminarnih izbora u kolovozu na kojima je osvojio 47,8 posto glasova, gotovo 16 postotnih bodova više od neoliberala Macrija, a posljednje ankete sugeriraju da se razlika između dva glavna predsjednička kandidata povećala za još nekoliko postotaka.
Po argentinskom izbornom sustavu, za pobjedu u prvom krugu potrebno je 45 posto glasova ili 40 posto ukoliko je prednost pred drugoplasiranim najmanje 10 postotnih bodova.
Preliminarni izbori u Argentini služe kako bi se kandidati kvalificirali za predsjedničke izbore osvajanjem više od 1,5 posto glasova.
Treći značajniji kandidat je, osvojivši nešto više od osam posto glasova, postao 77-godišnji Roberto Lavagna koji je birače pokušao privući kao opcija srednjeg puta između populističkih peronista i desnih neoliberala.
Argentinci će u nedjelju glasati i za članove nacionalnog Kongresa i guvernere većine pokrajina.
Rezultat izbora u kolovozu je zastrašio ulagače i burze poučene ranijim argentinskim krizama i iskustvom radikalnih poteza peronističkih vlada, te sada čekaju jasne signale u kojem bi pravcu Fernandez vodio zemlju.
Međunarodni monetarni fond još uvijek nije najavio kad će poslati novi paket financijske pomoći, vrijedan 5,4 milijardi dolara, čime bi ukupna pomoć te organizacije Argentini, koju je dogovorila Macrijeva vlada, dosegla 57 milijardi dolara.
Fernandezove izjave poput one da će „poštivati dug ali ne na račun naroda“ nisu otklonile bojazni ili razjasnile smjer njegove buduće vlade.
Argentinski je pesos nakon izbora pao za 25 posto u odnosu na dolar što je Macrijevu vladu primoralo na donošenje mjera, poput ograničavanja kupovine strane valute za građane na 10.000 dolara mjesečno.
U tjednima nakon izbora rezultat je dodatno pokrenuo i Macrijeve protivnike a gotovo svakodnevni prosvjedi sugerirali su sliku karnevala na čijem kraju neumitno mora skončati i princ karnevala Macri, odgovoran za sve nedaće, za svoje grijehe, grijehe svojih predaka pa i grijehe njegovih političkih prethodnika i protivnika.
Uoči samih izbora Macri, koji je odlučio ne voditi kampanju do listopada, i njegova stranka desnog centra Republikanski prijedlog ipak su uspjeli mobilizirati svoje pristaše i održati skup kojime su pokazali da u Argentini ima, ako ne nužno njegovih pristalica, onda dovoljan broj onih koji zaziru od peronizma.
Peronizam, dominantnu argentinsku političku ideologiju stvorio je Juan Peron koji je uz pomoć supruge Eve poslije Drugog svjetskog rata kreirao sustav u kojem je pomiješao socijalnu sigurnost, nacionalizam i planirani industrijski razvoj.