Dalić je uvodno ponovila da je državna uprava u Hrvatskoj među najskupljima u Europi, da se samo na plaće službenika troši 12,5 posto BDP-a te da tako visoke troškove ne prati i očekivana kvaliteta usluge.

Podsjetila je da nužnost reformi ističu sve političke opcije, ali da pritom ne žele precizirati što točno pod tim podrazumijevaju, zbog čega je, kaže, "reforma postala neka vrsta hrvatskog političkog Jetija".

Dalić je naglasila da njezini prijedlozi nisu usmjereni protiv onih koji primaju plaću iz državnog proračuna, nego da, upravo suprotno, jačaju kompetenciju, stručnost, položaj i ulogu javne uprave, kako bi se osigurala jeftina i efikasna usluga poduzetnicima i građanima.

Priznala je da za reforme treba vremena, ali i naglasila kako se ne slaže s ocjenom da su za pune efekte nužna desetljeća.

"Reforme ispočetka idu sporo, ali nakon toga su sve brže i učinci su sve veći. Što ih prije počnemo provoditi, to ćemo brže osjetiti njihove rezultate i umanjiti negativne efekte kojih se svi skupa bojimo", uvjerena je Dalić.

Izostanak podrške velikih stranaka njezinim prijedlozima Dalić tumači kao "dokaz postojanja velike koalicije, koja kontinuirano kroz nekoliko vlada odbija reforme".

Predložene reforme podržava nezavisni Slavko Linić, koji je također uvjeren da je Vlada odustala od reformi koje je sama najavljivala.

Podsjetio je da je 2013. donesen zakon kojim je definirano da se kadar u Poreznoj upravi bira na natječaju, kao i u Carini.

"Vlada je, međutim, u desetom mjesecu prošle godine u hitnoj proceduri to promijenila i utvrdila da se kadrovi ponovo biraju odlukom Vlade i pritom snizila kriterije stručnosti i radnog iskustva, jer je to odgovaralo kadrovskim rješenjima koja su tada postavljali", kazao je Linić.

Tvrdi kako je očito da volje za depolitizaciju državne uprave nema ni u 2015., budući da je Vlada odbila sva četiri zakonska prijedloga Martine Dalić.

Posebno je razočaran Vladinim odbijanjem novog sustava plaća, a podsjetio je da je riječ o rješenju koje je Vlada 2013. ugradila u vlastiti program reformi, a njegove učinke ukalkulirala u program konvergencije koji je poslala Europskoj komisiji.

HDZ-ovoj zastupnici Branki Juričev Martinčev smeta često spominjanje glomaznosti regionalne i lokalne samouprave.

"Voljela bih da naši građani čuju da Hrvatska ima 16 zavoda sa 7.868 djelatnika, da je RH osnivač još 40 agencija, da u njima radi 6.390 zaposlenih, da ima i pet fondova s 291 djelatnikom. Svake godine dobivamo novu agenciju i uvjerena sam da ih ni sam premijer ne bi znao sve nabrojiti", rekla je Juričev Martinčev.

Boro Grubišić (HDSSB) za stanje u državi krivi "partitokraciju" i tvrdi da velike stranke reforme odbijaju jer žele zaštititi vlastiti kadar.

Upozorava da administracija u županijama buja. "Dobio sam podatak da je u Vukovarsko-srijemskoj županiji do prije tri godine bilo 60 zaposlenih. Navodno ih je sada 120 i sada je to problem jer okvir za plaće može biti maksimalno 20 posto proračuna županije", tvrdi Grubišić.

Sabor će zasjedanje nastaviti sutra.