Nakon 23 godine neovisnosti prvi put se zna čega je sve država vlasnik. Predstavnici Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI) predstavili su danas registar državne imovine u kojem je trenutno evidentirano 382.628 raznih vrsta nekretnina te 690 trgovačkih društava gdje se država pojavljuje kao vlasnik dionica i poslovnih udjela
Popis nije konačan i on će se u sljedećim mjesecima nadopunjivati, a najveće broj novih uknjižbi očekuje se kod poljoprivrednih zemljišta. Sad ih je popisano 2.178, a očekuje se da će taj broj narasti za oko 300 tisuća novih parcela.
'Registar nije popis za rasprodaju, već za ispravno upravljanje i transparentnost. Država ne smije biti loš gospodar. Puno toga je zjapilo prazno, zbog čega smo imali enormne troškove za održavanje. To se sad treba staviti u funkciju', istaknuo je potpredsjednik Vlade Ranko Ostojić na konferenciji za novinare.
Točna vrijednost popisane države imovine nije poznata. Postoje procjene kako je njezina vrijednost čak 31 milijarde eura, čime bi se Hrvatska našla u društvu najimućnijih europskih država, i to na petome mjestu, odmah iza skandinavskih zemalja.
Predstojnik DUUDI-a Mladen Pejnović naglasio kako se te brojke ne mogu sad potvrditi.
'Kad govorimo o dionicama i vlasničkim udjelima je sve jasno, ali kod nekretnina je vrlo teško govoriti o konačnoj vrijednosti. Takva procjena bi bila vrlo skupa. Ona će se raditi za svaku pojedinačnu nekretninu kad za to bude potreba, naprimjer u slučaju prodaje', rekao je Pejnović.
On očekuje kako će se s objavom registra centar pažnje javnosti s države općenito pomaknuti na stvarne korisnike imovine. Riječ je o ministarstvima, agencijama, raznim uredima, kojih ukupno ima 119. 'Tad se neće kao dosad za sve kriviti država, zadnji primjeri su Bjelolasica i Imunološki zavod', istaknuo je Pejnović.
Zanimljivo je kako su se pojedina državna tijela oglušila na zakonsku obvezu da DUUDI-ju dostave podatke. Istaknuti su primjeri Hrvatskog geološkog instituta, Hrvatske matice iseljenika i Agencije za opremu pod tlakom prema kojima će se pokrenuti novčane sankcije.
Trenutni registar ima svojih ograničenja, zbog čega će Vlada na ljeto donijeti uredbu o novom registru u koji će tad ući i drugi oblici vlasništva, poput umjetničkih djela i koncesija, najavio je Pejnović.
Osim toga, DUUDI očekuje velik posao uvrštenja sve državne imovine u državno knjigovodstvo, za što će im trebati nekoliko godina upornog rada.
Jedinstveni registar državne imovine možete pretraživati ovdje
