Kada će Hrvatska konačno srediti popis birača i otkloniti sve sumnje u regularnost izbornih procesa koje se javljaju prije svakih izbora? Ako je vjerovati vladajućima, uskoro. Naime, nakon nedavne rasprave o Zakonu o boravištu u prvom čitanju, pred saborskim zastupnicima u prvom čitanju našao se i Zakon o registru birača, kojim vladajući čine dodatan korak k raščišćavanju popisa birača
Predstavljajući Zakon o registru birača ministar uprave Arsen Bauk kazao je da bi donošenjem zakona i njegovom provedbom trebali dobiti i popis birača koji je odraz stvarnoga stanja.
'Kada govorimo o usporedbama, u RH prema evidenciji MUP-a, ima ukupno pet milijuna građana koji imaju prebivalište u RH, a u isto vrijeme ima negdje četiri milijuna i 400 tisuća popisanih osoba u popisu stanovništva. Dakle, dolazimo do razlike od negdje 600 tisuća ljudi više u evidenciji prebivališta nego u popisu stanovništva. Tu su uključeni i maloljetni pa kada njih maknemo, onda je to razlika između 400 i 500 tisuća', rekao je Bauk kazavši da do najveće razlike dolazi u područjima gdje su do prije rata živjeli stanovnici srpske nacionalnosti te u područjima uz granicu BiH gdje s druge strane granice živi većinski hrvatsko stanovništvo.
Zbog ovakvog stanja, Vlada predlaže da se registar birača uspostavi kao jedinstvena elektronička baza podataka svih hrvatskih državljana koji imaju biračko pravo, pri čemu bi postojale dvije evidencije - registar birača i popis birača.
'U popis birača ulaze svi građani RH koji imaju prebivalište u RH i važeće osobne iskaznice. Njih ima negdje 3.750.000 što je puno realniji broj od sadašnjeg broja 4.100.000 koliko imamo u aktualnom popisu birača', poručio je Bauk dodavši da preostalih 340 tisuća svoje biračko pravo može ostvariti ako izvadi važeću osobnu iskaznicu ili na dan izbora ode u nadležni ured državne uprave i dobije potvrdu temeljem koje se upisuje u popis birača.
'Postavlja se pitanje je li taj korak koji smo predvidjeli na neki način ograničavanje biračkog prava ili radimo li time nešto neustavno? Mi mislimo da ne', rekao je Bauk podsjetivši da prema Zakonu o osobnoj iskaznici sve osobe starije od 16 godina moraju imati osobnu iskaznicu.
'Na taj način Hrvatska će dobiti popis birača koji više odgovara stvarnome stanju, a s druge strane oni državljani koji nisu regulirali svoj status, odnosno osobne dokumente dobit će razlog da to naprave i da ne budu u prekršaju. Dakle, osnova poruka je da se građanima koji imaju regularne i važeće osobne dokumente ovim zakonom ništa neće promijeniti, a dobit ćemo realniji popis birača', rekao je Bauk.
Novina u zakonu je i aktivna registracija koja je prije svega namijenjena onima koji nemaju trajno boravište u RH, a žele glasovati na izborima ili na državnom referendumu. 'Dobit ćemo realniji broj birača zainteresiranih za glasanje u RH što bi nam u nekom od sljedećih izbornih ciklusa omogućilo uvođenje nekih drugih instrumenata za ostvarivanje biračkog prava, a ne glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima. Ako možemo oko toga postići jednu vrstu konsenzusa, ovaj institut aktivne registracije treba shvatiti kao pokušaj dobivanja realnog popisa birača u inozemstvu i olakšavanje biračkog prava tim državljanima. Ako pak gledamo s druge strane, možemo reći da je ovo korak kojim se dodatno otežava biračko pravo građanima u inozemstvu. No s obzirom na to da je aktivnu registraciju moguće napraviti i na sam dan izbora, držim da to nije točno', poručio je Bauk
No iako je ministar uprave uvjeravao da u Vladi ne rade ništa protuustavno, niti da će se nekome uskratiti pravo glasa, s njim se nije složio Željko Reiner. 'Rekli ste da to neće dodatno otežati ostvarivanje biračkog prava nekima. Hoće, hoće sasvim sigurno, jer se ovim zakonom dodatno potencira razlika između hrvatskih državljana, odnosno birača koji su u Hrvatskoj i izvan nje. Rekli ste da nećete nikome uskratiti biračko pravo. Ma hoćete, jer smisao je da se smanji broj birača, a kad se to poveže sa Zakonom o boravištu gdje je propisana procedura kako će policija ići ustanovljavati živi li netko tamo ili ne, naravno da će se smanjiti. Smanjit će se broj birača, odnosno uskratiti će se jednom dijelu hrvatskih državljana biračko pravo', rekao je Reiner, no Bauk mu je dogovorio da se Zakonom o boravištu 'ne uskraćuje biračko pravo, nego samo određuje mjesto gdje će ga hrvatski državljanin iskoristiti'.
U ime Hrvatskih laburista Dragutin Lesar izrazio je žaljenje što se o ovom zakonu ne raspravlja zajedno s Zakonom o boravištu, ali i sa Zakonom o lokalnoj samoupravi te što se općenito o izmjenama izbornog zakonodavstva raspravlja samo sedam mjeseci prije izbora. U svojoj raspravi izrazio je skepsu da će se bez financijskih sredstava doći do registra birača u čiju točnost nitko neće moći sumnjati.
'Smatrao sam da je jedini način do kojeg možemo doći do pravog istinskog popisa birača registracija birača. Svaki građanin s biračkim pravom mora se registrirati kao birač pod a) oni koji imaju prebivalište i žive u RH, pod b) oni koji žive u inozemstvu, a imaju prebivalište u RH i oni državljani koji nemaju prebivalište u RH. Samo takvom aktivnom registracijom svih birača, koja se mora provoditi barem šest mjeseci, uvjeren sam da bi došli do čistog popisa', rekao je Lesar, iz čijeg se izlaganja dalo zaključiti da će podržati zakon.
'Vaša ideja oko aktivne registracije svih, osobno mi se sviđa. Ako se ovo ne pokaže učinkovitIM, to će i to biti krajnja mjera koju ćemo napraviti. Ja se nadam da nećemo morati', odgovorio je Bauk.
Zakon će definitivno podržati i IDS-ov Damir Kajin. 'Mi smo jedna od rijetkih država na svijetu koja ima više birača nego što ima stanovnika. I sad si čovjek postavlja pitanje je li to moguće? Jasno, moguće je na ovim prostorima. Da li je to normalno? Nije normalno, ali je, vidimo, moguće. Da li je to prirodno? Nije prirodno, ali je logično. a zašto je logično? Jer se uvijek na taj način pogodovalo jednoj političkoj opciji. koja smo mi zemlja paradoksa svjedoči i još jedan podatak - da je od popisa birača prošlo skoro dvije godine. Što znamo? Znamo samo koliko RH ima stanovnika i što smo po vjeroispovijesti, zahvaljujući Crkvi. Mi ništa drugo ne znamo - ne znamo nacionalnu sliku Hrvatske, ne znamo regionalnu sliku, ne znamo koliko imamo kuća i stanova, ne znamo koliko imamo WC-a i bojlera, ne znamo koliko imamo pataka i kokoši', kazao je Kajin zapitavši kada će popis stanovnika konačno ugledati svjetlo dana.
Bauk mu je kazao da je za popis stanovništva zadužen Državni zavod za statistiku, ali da će po njegovim informacijama rezultati popisa koji se tiču vjeroispovijesti i nacionalnog sastava biti objavljeni u prosincu.
Zakon je podržala i HNS-ova Nada Turina Đurić koja je kazala da je zakon 'dobro matematički posložen', na što joj je odgovorio HDZ-ov Dujomir Marasović. 'Ne slažem se da je dobro matematički složen, nego je dobro politički složen. Ovo su čavli na kovčeg jedne gluposti, a uglavnom mislim na glupost u odnosu prema hrvatskoj dijaspori, prema ljudima i državljanima Hrvatske izvan RH', kazao je Marasović, kritiziravši i što se smanjio broj saborskih mandata za zastupnike iz dijaspore, odnosno BiH.
'Nama je žao u HNS-u da su Hrvati u BiH spali na to da jedino njihove interese brane gospoda iz HDZ-a.Oni vrlo dobro znaju kako žive u BiH i kako su tretirani ovih skoro 20 godina vlasti HDZ-a', odgovorila mu je HNS-ovka.
Protiv zakona bit će oporbeni HDZ, čiji je Davorin Mlakar kazao da će oni uvijek biti za sređivanje kaosa, ali ne na ovakav način.
'Nitko nema pravo uzeti biračko pravo građanima koji imaju to pravo prema Ustavu, a to radite budući da je uvjet za glasanje upis u Registar birača. Uveli ste mogućnost da ljude koji se ne registriraju možete izbrisati s popisa birača i time kršite ustav. Aktivna registracija je instrument kojim ćete smanjiti broj birača', poručio je Mlakar, no Bauk mu je odgovorio da nitko tko ima više od 18 godina i ima hrvatsko državljanstvo neće biti izbrisan iz registra birača.
