Bivši predsjednik slovenske vlade Janez Janša izjavio je da rješavanje graničnog prijepora s Hrvatskom putem arbitraže neće uspjeti ako se ne poštuje "načelo pravičnosti" (ex aequo et bono).
Riječ je o pravnom terminu koji vodeći slovenski stručnjaci za međunarodno pravo obično interpretiraju kao put za nekonvencionalno rješenje za razgraničenje na moru, slično tzv. parafiranom sporazumu Račan-Drnovšek iz 2001. godine.
"Nisu mi poznate pojedinosti zadnjeg Rehnova prijedloga. No, u načelu mislim da prijedlog ima dobre mogućnosti ako se poštuje načelo pravičnosti i ako se obje strane obvežu da će poštovati rješenje", rekao je Janša u razgovoru za mariborski dnevni list "Večer" od četvrtka.
"Ako se poštuje načelo pravičnosti i unaprijed se na poštivanje arbitražnog rješenja obvežu obje strane kako Hrvatska ne bi odstupila od sporazuma, što je jednom već učinila, onda su mogućnosti da se problem riješi dobre. No, ako toga nema, onda radimo Sizifov posao, kao više puta do sada", rekao je Janša u razgovoru za mariborski list.
Prema Janšinim riječima, Slovenija je kao članica EU-a u prednosti u odnosu na Hrvatsku koja je propustila priliku da se spor i ranije riješi.
"Hrvatska je propuštala prilike da se problem riješi i postupit će pogrešno ako sadašnji prijedlog odbije ili bude pregovarala o dopunama prijedloga. Kao članica EU-a Slovenija je objektivno u strateški boljem položaju glede rješenja spora. No, treba biti svjestan da pravedno rješenje granice ne smije biti naš jedini cilj. Naš cilj moraju biti i stabilizacija regije i naši ekonomski interesi na tom području. Cilj je i to da budući naraštaji Slovenaca i Hrvata ne budu posvađani", dodao je Janša.
Nekadašnji ministar prometa, stručnjak za međunarodno pravo Marko Pavliha, tvrdi da bi sud ili arbitraža - ako ih obje strane u sporu ovlaste da donese obvezujuću prasudu uz uvažavanje tog načela - imali "slobodne ruke" da donesu rješenje izvan striktnih odredaba međunarodnog prava i prava mora jer bi imali "široko diskrecijsko pravo" da mimo prava i sudske prakse "improviziraju" i donesu "inovativno rješenje" koje bi svojim elementima podsjećalo na parafirani sporazum Drnovšek-Račan.
Takvo bi rješenje zadovoljilo i slovenske interese pri razgraničenju u spornom dijelu, posebno na moru.
Kao primjer razgraničenja po načelu ex aequo et bono, Pavliha u svojim stručnim i publicističkim člancima koje je objavljivao zadnjih godina obično spominje rješenje granice na moru između Francuske i Monaka.
