LJUBLJANA - To je ministarsvo priopćilo da bi takav "opći dogovor" s jedne strane morao odrediti "uvjete za razrješenje graničnog pitanja, uključivo i vremenski okvir", a s druge strane omogućio bi deblokadu hrvatskih pristupnih poglavlja u pregovorima s Europskom unijom, i to onih prema kojima je Slovenija suzdržana zbog navodna prejudiciranja granice.

U posebnoj izjavi za javnost ministarstvo je objasnilo stajalište Ljubljane o Rehnovu prijedlogu da obje države potpišu zajedničku izjavu kako nijedan akt koji su donijele nakon osamostaljenja 1991. ne prejudicira državnu granicu.

Pojavile su se "različita tumačenja" o tome je li Slovenija spremna potpisati takvu "moguću" zajedničku izjavu, dodalo je ministarstvo.

"Slovenija, dakle, prihvaća proces koji je predložila Europska komisija u cjelini, a ne samo djelomično", navelo je u izjavi ministarstvo koje dodaje da je u zadnje vrijeme više puta izjavila da je u cijelosti privržena procesu koji bi pridonio što bržem općem dogovoru.

U priopćenju objavljenu na internetskim stranicama slovenske vlade podsjeća se da je ministar vanjskih poslova Samuel Žbogar već u utorak na večer, nakon sastanka s povjerenikom Rehnom i hrvatskim ministrom Jandrokovićem, ocijenio da sama izjava ne bi bila dostatna za deblokiranje hrvatskih pristupnih pregovora.

Ljubljana drži da ih treba deblokirati kad se "promijene okolnosti" koje su izazvale blokadu i kad se postigne "širi dogovor" o načinu i vremenu u kojemu će se rješavati granično pitanje, naglasio je Žbogar u utorak nakon sastanka s Jandrokovićem i Rehnom.

Na trojnom sastanku povjerenika za proširenje EU-a Ollija Rehna i ministara vanjskih poslova Hrvatske i Slovenije u utorak se razgovaralo o mogućnosti potpisivanja zajedničke izjave kojom bi se potvrdilo da nijedan dokument nastao nakon osamostaljenja dviju država ne prejudicira graničnu crtu između njih.

Predsjednik slovenske vlade Borut Pahor u srijedu je odbio komentirati mogućnost da RH i Slovenija potpišu zajedničku izjavu kojom bi potvrdile da nijedan dokument nastao nakon osamostaljenja dviju država ne prejudicira granicu. Upitan nakon sastanka s predsjednikom Danilom Tuerkom može li komentirati taj prijedlog, Pahor je uskratio odgovor.

Pahor je s Tuerkom razgovarao o pitanju nacionalne pomirbe i donošenju zakona o grobnim mjestima iz Drugoga svjetskog rata i poraća. Objasnio je kako je dogovoreno da se o pitanjima glede posredništva o granici i mogućeg deblokiranja hrvatskih pristupnih pregovora razgovara na ministarskoj razini i da nema što dodati svojim prijašnjim izjavama o toj temi. Ipak je dodao kako se nada da će se uskoro postići rješenje te da je njegov prvi, prošlomjesečni, susret s predsjednikom hrvatske vlade Ivom Sanaderom u Mokricama produbio povjerenje među državama.

Slovenski mediji dočekali su Rehnov prijedlog s poprilično zadrške, upozorivši na Žbogarovu izjavu od utorka da sama izjava ne bi bila dostatna da se deblokiraju hrvatski pristupni pregovori i da bi za to bio potreban "širi dogovor".

Rehnov prijedlog napao je, međutim, u srijedu predsjednik populističke udruge "Zavod 25. lipnja 1991. godine" Marjan Podobnik, rekavši da bi ta izjava bila prihvatljiva samo ako se Hrvatska istodobno "povuče s okupiranih teritorija i mora".