Iako se ne ističu ni po veličini ni po bogatstvu, općine Darda, Erdut, Magadenovac i Podravska Moslavina iz Osječko-baranjske županije prve su među 428 općina u Hrvatskoj po povlačenju novca iz EU-a, a 85 posto njih uopće nije iskoristilo takvu priliku. Svojim projektima još prije nego što je Hrvatska postala punopravnom članicom EU-a probili su led i krenuli u poboljšanje kvalitete života svojih stanovnika. Prema objavljenoj analizi Instituta za javne financije, u razdoblju od 2011. do 2014. navedene općine bile su najbolje među 66 općina koje su posegnule za europskim budžetom. Općinski načelnici za tportal otkrivaju što su do sada novcem iz europskih fondova uspjeli napraviti u svojim sredinama i na što treba obratiti pozornost
Dok je baranjska općina Darda, ističe se u analizi, ukupno privukla šest milijuna kuna, slavonska općina Magadenovac najbolja je po privučenim sredstvima, s prosječno 2352 kune po stanovniku. Darđani su najviše koristili pomoć iz IPA programa i upotrijebili je za financiranje projekta informatičke edukacije te izgradnju oborinske kanalizacije, a u Podravskoj Moslavini su iz IPARD-a financirali dva projekta rekonstrukcije lokalnih nerazvrstanih cesta.
'Treba se što više educirati, informatički opremiti i ne treba se susprezati ni od čega. Treba krenuti u projekte jer bez njih i sredstava EU-a niti jedna općina, kao ni naša, ne bi mogla funkcionirati kako treba', savjetuje dugogodišnji načelnik općine Darda Anto Vukoje (HDZ).
Svoju priliku Darđani su prepoznali još 2007., kada su krenuli s usavršavanjem djelatnika i stvorili tim od pet stručnih ljudi koji se bave projektima te mogu, kaže on, svladati sve zadatke. Uz njihovu pomoć novcem iz EU-a već je riješena fekalna i oborinska kanalizacija, cestom su povezali poljoprivredna zemljišta koja koriste OPG-ovi, a u romsko naselje su doveli struju, vodu, cestu i javnu rasvjetu. S projektima i građevinskom dozvolom, čekaju na izgradnju 80 dvodomki u romskom naselju, ali i novog dječjeg vrtića te vatrogasnog doma.
'Neke općine same će se ugasiti'
'Izvorni proračun nam iznosi 7,8 milijuna kuna, a sa svim dotacijama, državnim potporama i fondovima EU-a oko 38 milijuna. I tako to ide posljednjih pet, šest godina. Iz vlastitih sredstava ne bismo napravili ni pet posto ovoga što smo do sada učinili', iskreno će za tportal Vukoje.
Daleko su ispred onih koji se tek sada upuštaju u ovaj posao jer skupljaju bodove i na prekograničnoj suradnji s Mađarima iz Beremenda te Srbima iz Inđije, ali i na osnovi do sada realiziranih projekata. Sličnu formulu uspješnosti primjenjuju i u općini Erdut. Uz pomoć novca iz fondova EU-a opremili su gospodarsku zonu u Bijelom Brdu, izgradili stazu zdravlja kod Erdutske kule i rekonstruirali ceste. Rade na šetnici i uređuju ekološko-edukativni kamp u Dalju, planiraju stazom spojiti Erdut i Aljmaš zbog marijanskog svetišta u Aljmašu, a u suradnji s Hrvatskim vodama rješavaju vodoopskrbu na području općine.
'Prijavimo puno projekata da bi nam EU financirao dokumentaciju, a time ćemo dobiti i novac za njihovo provođenje. Dio općina boji se ući u sve to jer ne znaju što ih čeka. Pojedini nemaju fiskalni kapacitet da to prate. No lokalna samouprava koja ne bude išla ovim putem jednostavno će se sama početi gasiti, pa ih ne treba Vlada ukidati, o čemu govori svaka koja dođe na vlast. One općine koje ne mogu ispuniti određene uvjete same će se ugasiti jer neće moći funkcionirati', smatra erdutski načelnik Jugoslav Vesić (SDSS).
Uspješni trebaju voditi računa da se ne 'preinvestiraju'
Projekti su, smatra on, prilika da se opstane uz praćenje europskih trendova jer kada se postane prepoznatljiv i stekne iskustvo, stvari kreću na bolje.
'Malo je teško izgurati tu priču jer ste u praznom hodu nekoliko godina, a poslije trebate voditi računa o tome da se ne 'preinvestirate', odnosno da nemate previše projekata koje ne možete pratiti', savjetuje on.
U općini Magadenovac led su probili projektom rekonstrukcije nerazvrstanih cesta koje vode prema glavnima s poljskih putova i tako olakšali život svojim poljoprivrednicima.
