"Ne predlažem da riješimo jednu ulicu ili prometni čep, nego da se ugledamo na prethodnike koji su napravili matricu Donjeg grada i napokon se odlučimo i usudimo napraviti matricu grada kao metropole", istaknuo je Relković na konferenciji za medije.

Ustvrdio je kako je promet jedan od najvećih problema Zagreba te da ga se, poput obnove, ne može riješiti "točkasto", već hitno treba ići u cjelovito rješenje i napraviti urbanističku matricu Zagreba.

Na konferenciji održanoj na križanju Selske i Zagorske ulice, upozorio je kako je upravo to raskrižje jedan od primjera odustajanja od horizontalnih prometnih trasa u gradu, jer se na tom mjestu prekida moguća trasa u smjeru istok-zapad, započeta Vukovarskom ulicom.

"Vukovarska ulica u oba smjera, prema istoku i zapadu, završava u uskim uličicama. Preko Krapinske ulice hitno je treba spojiti s ulicom Ivane Brlić Mažuranić s jedne strane, te sa Sesvetama s druge strane", kaže Relković ističući da bi se tako napravila treće horizontalna trasa u gradu.

Naveo je i druge primjere ulica koje završavaju “u nigdje”, Filipovićevu i ulicu Grada Mainza koje se “izgube u kaosu Zapadnog kolodvora”, te Novu cestu za koju se ne zna gdje počinje na jugu, a završava kod Doma sportova.

"Za gotovo sve te ulice već postoje planovi, ali ih se desetljećima ne pridržavamo", naglašava Relković.

Upitan koje bi hitne poteze trebalo napraviti u rješavanju problema prometa, Relković ističe da bi se uz povezivanje Vukovarske, trebala pojačati trasa koja ide Savskom ulicom, a prometnicu na Novoj cesti trebalo bi povezati sa Slavonskom i Zagrebačkom avenijom.

Smatra da bi se izgradnja matrice trebala odvijati usporedno s obnovom grada nakon potresa, jer ako se ne riješi prometni prsten oko Donjeg grada pitanje je gdje će ići automobili dok bude trajala obnova i promet bude spriječen skelama.

Relković je također poručio kako se nijedna zgrada ili livada ne smiju uzeti kao izgovor za odustajanje od spajanja nepovezanih ulica.