Pročelnica Odjela za financije Jasna Liker kazala je da je na smanjenje prihoda najviše utjecala porezna reforma, koja je stupila na snagu u početku 2017. Iako je država smanjenje poreznih prihoda nastojala nadoknaditi kompenzacijskim mjerama, razlika između planiranih i rebalansom predviđenih prihoda od poreza na dohodak je 18 milijuna kuna, kazala je i dodala da se smanjuju i prihodi od prodaje nefinancijske imovine, kao posljedica nerealizirane zamjene zemljišta te primici od financijske imovine i zaduživanja. Rashodovna strana proračuna, kazala je, usklađena je s manjim prihodima.

Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je da je riječ o tehničkom rebalansu. Iskazao je nezadovoljstvo poreznom reformom, kazavši da je njeno provođenje jedini razlog smanjivanja izvornih prihoda.

Uz porast BDP-a, rast broja zaposlenih te uspješnog poslovanja riječkih poduzetnika, nema razloga da nam se smanjuju prihodi od poreza na dohodak, istaknuo je. Država nastoji nedostajuće prihode nadoknaditi kompenzacijskim mjerama, no moram iskazati nezadovoljstvo načinom na kojim se mjere tretiraju u proračunu – ne kao izvorni prihodi proračuna, nego kao pomoć iz proračuna, što s principijelne strane smatram neprihvatljivim, rekao je Obersnel.

S obzirom na to da se kompenzacijske mjere isplaćuju s odgodom od mjesec dana, gradska će uprava u 2017. ostati zakinuta za nadoknadu nedostajućih prihoda od poreza za dohodak za jedan mjesec. Rekao je da se često govori o prihodima iz europskih fondova, ali da se izostavlja kako jedinice lokalne samouprave najčešće moraju osigurati 15 do 20 posto vrijednosti projekata iz vlastitih sredstava. Oni bi se, kazao je Obersnel,  trebali financirati iz izvornih prihoda, tj. iz prihoda koji se zakonima stalno smanjuju.

Obersnel je zaključio da je aktualna porezna reforma nastavak niza poreznih promjena kojima se smanjuju izvorni prihodi gradova i općina, da su jedinice lokalne samouprave sve manje samoodržive i sve više ovisne o državnom proračunu te da je to posve suprotno ideji decentralizacije.