Studija objavljena u posljednjem broju časopisa Nature otkrila je da je globalni klimatski sustav osjetljiviji na porast razina CO2 nego što se ranije mislilo. Također je dala odgovor na jednu od najvećih klimatskih nepoznanica – djeluju li procesi formiranja oblaka pozitivno ili negativno na globalno zatopljenje te u kojoj mjeri.

'Naše je istraživanje pokazalo da klimatski modeli koji predviđaju mali porast temperatura u slučaju udvostručenja emisija CO2 u odnosu na predindustrijska vremena ne reproduciraju ispravno procese koji vode do stvaranja oblaka', rekao je prof. Steven Sherwood, voditelj studije iz Centrea of Excellence for Climate System Science na Sveučilištu New South Walesa.

'Kada su procesi korektno predstavljeni u klimatskim modelima, razine klimatske osjetljivosti su mnogo više. Prema prijašnjim procjenama, udvostručenje CO2 trebalo bi uzrokovati porast temperatura u rasponu od 1,5°C do 5°C. U našem istraživanju donja granica nestaje, što znači da će globalne temperature porasti za 3 do 5°C', dodao je.

Precizniji modeli daju strašnije prognoze

Ova viša predviđanja temelje se na analizi uloge vodene pare u formiranju oblaka u stvarnom svijetu. Naime promatranja su pokazala da se vodena para s površine oceana može podići na visine od 15 km i formirati oblake u kojima će nastati jake kiše. No također se može uzdići samo nekoliko kilometara i potom se vratiti, a da ne oblikuje oblake. Kada se to dogodi, smanjuje se ukupan pokrov oblaka koji reflektiraju zrake Sunca pa se atmosfera brže zagrijava.

Australski je tim otkrio da klimatski modeli koji predviđaju manji porast temperatura ne uzimaju u obzir ovaj drugi proces isparavanja u kojem ne dolazi do formacije oblaka. Umjesto toga njihove računalne simulacije temelje se na ideji da će sva vodena para završiti u oblacima. Promatranja u realnom svijetu pokazuju da je to krivo. Kada klimatski modeli odgovaraju stvarnim zbivanjima, u njima se formira manje oblaka pa se zagrijavanje odvija mnogo brže.

Život u tropima uskoro će postati nemoguć

'Zagrijavanje od 4°C bilo bi katastrofalno, a ne samo opasno. Ono bi život učinilo teškim, ako ne i nemogućim u većini tropskih područja, s vremenom bi uzrokovalo potpuno otapanje ledenog pokrova na Grenlandu te dijela antarktičkog, što bi pak rezultiralo porastom razine mora od nekoliko metara', rekao je Sherwood.

Australski znanstvenik kaže da klimatski skeptici vole isticati nesavršenosti u računalnim modelima koje stručnjaci koriste za svoja klimatska predviđanja.

'Mi smo prvi spremni priznati da oni nisu savršeni. Međutim postupno otkrivamo da su pogreške prisutne u modelima koji predviđaju slabije zagrijavanje, a ne u onima koji najavljuju snažnije', upozorio je Sherwood.

Oceanima prijeti veliko izumiranje

Drugo novo istraživanje predstavljeno u časopisu Global Change Biology pokazalo je da će globalno zatopljenje, čak i ono s umjerenijim predviđanjima, uzrokovati veliko izumiranje u morima - ne samo u površinskim područjima, već i na dubinama od više kilometara.

Prema procjenama tima iz National Oceanography Centrea, tijekom stoljeća nestat će više od 38 posto morskog života u sjevernom Atlantiku te više od pet posto u cijelom svijetu.

Rezultati ove studije pokazuju da će klimatske promjene usporiti oceanske struje i povećati razdvajanja među vodenim masama. To će smanjiti broj biljaka i životinja koje žive u površinskim slojevima oceana, a time i količine hranjivih tvari koje stižu do dna na dubine od nekoliko kilometara. Više od 80 posto ključnih staništa poput hladnovodnih koraljnih grebena i kanjona izgubit će ukupnu biomasu. Zbog nedostatka hrane životinje će se smanjiti, a manje životinje su neefikasnije u korištenju energije. Cijeli proces rezultirat će ubrzanim osiromašenjem dubinskih ekosustava, što će pak imati teške posljedice za ribarstvo.