Njegova novoosnovana stranka provizornog naziva "Pokret Sloboda" na izborima bi dobila 20,2 posto glasova, Slovenska demokratska stranka (SDS) aktualnog premijera Janeza Janše 15 posto, a sve ostale stranke po manje od 10 posto glasova, pokazuje nova anketa agencije Mediana koju su u ponedjeljak objavili gotovo svi slovenski mediji.

Takav je rezultat Mediana dobila tako što je u prvu verziju anketnih pitanja, uz postojeće i etablirane stranke koje su dugo na političkoj sceni, uvrstila i one koje su tek osnovane i još nemaju konsolidirane programe i kandidatske liste.

U standardnoj anketi Mediane kojom se propituje rejting postojećih parlamentarnih i vanparlamentarnih stranaka koje su biračima već poznate i sudjelovale su na izborima 2018., na istom anketnom uzorku, najveći broj ispitanika, njih 18,5 posto, navelo je da će glasati za Janšinu stranku, dok bi drugi najveći broj dobili oporbeni Socijalni demokrati (SD) s 9,1 posto glasova. Na trećem je mjestu prema ovoj metodologiji stranka Ljevica (L) za koju bi glasalo 8 posto ispitanika, a slijede Lista Marjana Šareca sa 6 posto, demokršćanska Nova Slovenija s 4,5 posto i Stranka Alenke Bratušek (SAB) s 3,1 posto.

Donedavni čelnik državnog energetskog poduzeća GEN I Robert Golob (46) svoj je ulazak u politiku najavio prije nekoliko mjeseci, nakon što mu je Janšina vlada odbila produžiti mandat, a mediji ga smatraju ozbiljnim kandidatom za mjesto vodećeg političara budućeg liberalnog bloka u sada fragmentiranoj slovenskoj političkoj orbiti.

Golobov ulazak u političku arenu za sada najviše podsjeća na epizodu dugogodišnjeg ljubljanskog gradonačelnika Zorana Jankovića, koji je na izborima 2011. s novoosnovanom Pozitivnom Slovenijom (PS) osvojio relativnu većinu glasova i 28 zastupničkih mandata, ali nije uspio sastaviti vladu. I Janković se za politiku odlučio nakon što ga je prijašnja Janšina vlada smijenila s mjesta direktora trgovačkog lanca Mercator.

Golob nije bez političkog iskustva i potpuni novajlija, a tada je jedno vrijeme bio i potpredsjednik Pozitivne Slovenije. Po struci je elektroinženjer, doktorirao je s 29 godina.

Premda predizborna kampanja još nije počela, Golob je zadnjih mjesec dana medijski jako eksponiran, a kao glavne točke  budućeg  programa stranke ističe klimatsku politiku, zdravstvo i međugeneracijski dijalog. U jednom od nedavnih nastupa izjasnio se kao liberal koji ne razumije sadašnju političku polarizaciju, navodeći da želi uspostaviti "platformu za promjenu političke kulture" u zemlji koju su u zadnje dvije godine sadašnjeg Janšina mandata obilježile žestoke političke svađe i podjele u kojima se čak govori o "lijevom" ili "desnom" fašizmu.

Ako dobijemo dovoljnu potporu glasača, želio bih da se promijeni vrijednosni sustav o tome što je lijevo, a što desno, i da se on uspostavi prema europskim kriterijima, kazao je Golob, dodavši da mnogi koji u Sloveniji glasuju za ljevicu imaju zapravo konzervativna društvena stajališta i obratno, da ima birača koji glasaju za desne stranke premda su u biti lijeve orijentacije.

U zadnje vrijeme Golob se više puta vrlo kritički odredio prema nekim potezima Janšine vlade kojoj tradicionalna ljevica u parlamentu zamjera naznake autoritarizma i širenje govora mržnje, ali  i krive poteze u vanjskoj politici,  suprotne europskim liberalno-demokratskim postulatima.

On je prošli tjedan već razgovarao o mogućoj suradnji sa strankama sadašnje oporbe: Socijalnim demokratima (SD), Ljevicom (L), Listom Marjana Šareca (LMŠ) i Strankom Alenke Bratušek (SAB), koje su već povezane u tzv. koaliciju ustavnog luka (KUL), te imaju dogovor po kojemu će u slučaju uspjeha na izborima i dobivanja većine u parlamentu buduću vladu lijevog centra voditi onaj čelnik čija stranka na izborima dobije najviše glasova.

Koliko se u taj koncept uklapa Golob sa svojim Pokretom Sloboda još nije jasno, kao ni to isključuju li se u tom smislu ambicije predsjednika tih stranaka s Golobovima. Neki mediji nagađaju kako je u vremenu do izbora moguće i spajanje Golobova "Pokreta" s nekim od stranaka u KUL koaliciji, s ambicijom da se stvori velika stranka liberalne sredine, kakva je nekoć bila Liberalno-demokratska stranka (LDS) u vrijeme kad ju je vodio Janez Drnovšek i kad je po takvim vodstvom formirala više uspješnih koalicijskih vlada, te dominirala u slovenskoj politici 90-ih godina prošlog stoljeća.