Znakovitu poruku odaslao je u ponedjeljak šef Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, ističući da su nacionalne manjine i dalje jedinstvene, a takve će i ostati 'neovisno o tome kakva naša odluka bila i kako se izvana činila'. Govoreći u šiframa, poručio je nekima da se zamisle jer još uvijek nije kasno. Je li ta poruka upućena premijeru Andreju Plenkoviću, izabranom predstavniku mađarske manjine Robertu Jankovicsu ili nekom trećem?
Zastupnici manjina u prošlom sazivu Sabora bili su dio vladajuće većine, a suradnju s Vladom hvalile su obje strane. Dva dana nakon parlamentarnih izbora, osmero članova budućeg saborskog Kluba nacionalnih manjina utvrdilo je jedinstvo u pogledu 'provođenje politike i interesa nacionalnih manjina' uz naglašeno zalaganje - prilikom razgovora o formiranju nove Vlade - za stabilnost i boljitak svih građana Hrvatske.
Tom sastanku nazočili su dosadašnji zastupnici, njih sedmero - Milorad Pupovac, Boris Milošević i Dragana Jeckov (srpska manjina), Robert Jankovics (mađarska manjina), Furio Radin (talijanska), Vladimir Bilek (češka i slovačka) i Veljko Kajtazi (zastupnik 12 manjina) - te novoizabrani zastupnik bošnjačke, albanske, slovenske, makedonske i crnogorske nacionalne manjine Armin Hodžić.
vezane vijesti
U međuvremenu je došlo do približavanja Domovinskog pokreta i HDZ-a oko pozicije SDSS-a, koji je DP-u u pregovorima bio 'prva prepreka'.
'U fazi smo da smo premostili onu prvu prepreku. Još uvijek je na stolu kako to napraviti na najprihvatljiviji mogući način da stvar bude stabilna. Ukoliko to postignemo, onda idemo korak dalje i krećemo prema pregovorima o svjetonazorskim točkama i nakon toga u priču o tome što je budući program vlade i dogovore oko resora, ukoliko se dođe do tih faza', otkrio je danas Penava, potvrđujući da je dogovor oko SDSS-a 'pri kraju' jer manjine sutra imaju novi sastanak.
Upitan kako se osjeća kada svi govore da neće biti dio Vlade, Pupovac je pak najavio da će o tome nešto reći kad dođe vrijeme, a 'to će biti uskoro', izjednačavajući ponižavanje SDSS-a u političkom životu s ponižavanjem i segregiranjem Srba u Hrvatskoj.
2016: 'SDP dignuo i Kurta i Murta protiv mene'
U međuvremenu, otkriveno je da je predsjedništvo Demokratske zajednice Mađara Hrvatske (DZMH), čiji je saborski predstavnik Robert Jankovics, na sjednici u subotu odlučilo podržati Plenkovića za mandatara nove Vlade. Potvrdio je to RTL-u i sam Jankovics, iako pred kamere zasad ne želi.
Malo bi koga iznenadilo da Jankovics posluži kao posljednja, 76. karika za sastavljanje nove HDZ-ove većine - uz bok 13 zastupnika DP-a i 'odmetnute' suverenistice Vesne Vučemilović. Robert Jankovics, koji je u posljednjem sazivu Sabora dogurao do pozicije predsjednika Mandatno-imunitetnog povjerenstva (MIP), u Sabor je prvi put kročio nakon prijevremenih izbora 2016. Na redovnim izborima 2015. nije uspio uzeti mandat dotadašnjem mađarskom predstavniku Šandoru Juhasu, istaknutom baranjskom SDP-ovcu. Jankovicsa se otpočetka povezivalo s HDZ-om, a takva nagnuća on je već tada potvrdio za tportal.
'Od osam manjinskih zastupnika u ovom sazivu Sabora, od Juhasa, koji je član SDP-a, do SDSS-a te talijanske i češke manjine, svi su oni prije izbora bili skloni SDP-u i prije proglašenja rezultata dali su potporu Zoranu Milanoviću... Da sam prošao na izborima, stao bih uz Domoljubnu koaliciju. Uvjeren sam da ova država zaslužuje promjene u odnosu na prije. Ne znam je li se za to znalo prije, ali očito je SDP dignuo i Kurta i Murta protiv mene', naveo je Jankovics.
U Sabor pod sumnjivim okolnostima
Na prijevremenim izborima nakon sloma Vlade premijera Tihomira Oreškovića i povlačenja Tomislava Karamarka s čela HDZ-a, Jankovics je tijesno izborio saborski mandat. U osam mjeseci između dva izborna ciklusa, broj birača koji se deklariraju kao Mađari nabujao za čak 852 osobe. Zastupnik Kajtazi dobivao je dojave da se i Romi deklariraju kao Mađari, a gospođa Zorica Blažević izjavila je za tportal da je za to dobila 200 kuna. Jankovics je optužbe odbacio kao 'čistu laž', tvrdeći da ima izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika kojom jedna gospođa potvrđuje da su izjave medijima dane pod izravnom Juhasovom prijetnjom.
Juhas je protiv Jankovicsa podnio kaznenu prijavu, a prijava je odbačena jer nije utvrđeno da je baš on stajao iza kupovine birača. Ipak, prema prvostupanjskoj presudi za kaznena djela protiv biračkih prava na godinu dana zatvora optužen je Atila Soka, a na 10 mjeseci Gordana Musa-Balaš. Osim optužbi za kupovinu birača, Juhas je tvrdio da Demokratsku zajednicu Mađara financira mađarska vlada čiji je predstavnik u Batini uoči izbora pozvao Mađare da glasaju za Jankovicsa, kao i da su se Mađari tog ljeta vikendima besplatno vozili u toplice u Harkanj, a da im je Jankovics dijelio ulaznice.
Detaljno je o trošenju novca mađarske vlade u Hrvatskoj pisao i istraživački portal Oštro.hr, navodeći da su financirani projekti 'povezani s danas najutjecajnijom udrugom mađarske manjine DZMH čiji čelni ljudi gaje dobre odnose s mađarskim premijerom Viktorom Orbanom', što je dokazano i pismom potpore Fideszu nakon europskih parlamentarnih izbora 2019. godine.
S druge strane, protiv Jankovicsa su zbog kupovine birača u Hrvatskoj ustali i članovi Vijeća mađarske nacionalne manjine Osječko-baranjske županije, pozivajući ga da svoje mjesto u Saboru prepusti svojem zamjeniku, dr.Tiboru Santi, no on je odgovorio da ništa od toga što tvrde nije istina. Ubrzo se povezao s tadašnjim zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem, te je preuzeo vođenje Kluba zastupnika Stranke rada i solidarnosti i nezavisnih zastupnika. Okupljajući 'žetončiće', kao jedini preduvjet za članstvo u Klubu navodio je podršku premijeru Plenkoviću. Kao i većina manjinskih zastupnika, do raspada koalicije HDZ-a i Mosta pri glasanju je držao stranu HDZ-u, čak i kada to Bandićev klub nije radio, kako je pisao Faktograf.
U tom sazivu Sabora istaknuo se i po podršci Plenkoviću u slučaju prometne nesreće i vožnje s isteklom vozačkom dozvolom ministrice Gabrijele Žalac. 'Da nekome na cestu izleti dijete, to se može svakome dogoditi. U slučaju nevažeće vozačke dozvole - ne radi se o svjesnom i namjernom činu. Nema namjere, nema dvostrukih mjerila, a ministrica je kažnjena i sukladno tome nema političke odgovornosti', govorio je.
Na izborima 2020., kada je u HDZ-ovu Vladu ušao SDSS-ov Boris Milošević, Jankovicz, nije imao protukandidata među hrvatskim Mađarima. Isto se ponovilo i na izborima u travnju. Nekoliko mjeseci ranije, saborska većina, zajedno s manjinskim glasovima, potvrdila je Ivana Turudića za glavnom državnog odvjetnika. Dok su ostali uglavnom izbjegavali izjave na tu temu, Jankovics nije imao takvih zadrški. Gostujući u Otvorenom na dan kada su koalicijski partneri jednoglasno podržali izbor Turudića, činio se prilično impresioniran nasljednikom Zlate Hrvoj Šipek.
'Zaključili smo da u DORH-u ima ljudi koji ne bi da Ivan Turudić dođe na tu funkciju i zaključak je da parlamentarna većina neće igrati po kartama tog redatelja iz DORH-a i da će svih 77 zastupnika podržati Ivana Turudića', rekao je Jankovics. Na pitanje tko je redatelj iz DORH-a, rekao je kako ne znaju, ali da je jasno, iz događanja, da postoji redatelj koji 'plasira poruke selektivno kako bi se stekla pogrešna percepcija o Turudiću'. Nije htio govoriti o detaljima sa sastanka, ali rekao je da je bilo dosta pitanja, a da je Turudić odgovarao 'vrlo iskreno i životno'.
Glasno je branio i Lex AP, tvrdeći da određeni sustavi DORH-a selektiraju informacije i daju ih 'privilegiranim novinarima', kao i da za tu uslugu najvjerojatnije dobivaju značajan iznos novca.
Jankovics je rođen 16. kolovoza 1975. u Osijeku. Završio je Fakultet organizacije i informatike u Varaždinu, Sveučilište u Zagrebu (VŠS - inženjer informatike).
