Najveći broj njih nalazi se upravo u SAD-u, a između 10 i 15 tisuća u Izraelu. Pripadnici Mesijanskih židova često su etnički Židovi, ali ima i preobraćenika.

Roditelji majke privedene zbog sumnje u počinjenje stravičnog zločina doselili su se u zabačeno selo Ljublje Kalničko prije nekoliko godina, a potom su im se ondje navodno pridružili supružnici osumnjičeni za čedomorstvo, i to u zadnju kuću u selu, do koje vodi samo makadamski put.

'Nevjenčani suprug znao se prošetati po selu u dugoj crnoj halji, a nosi i dugu bradu. Ženu nismo viđali. Jednom je došao tako odjeven i do nas u kamenolom, no ni s kim nije razgovarao, kratko se zadržao i otišao', rekao je jedan od mještana za Jutarnji list.

Zasad nema apsolutno nikakvih indicija za to da je stravičan zločin kod Varaždina na bilo koji način povezan s ovim vjerskim pokretom, no javnost intrigira pitanje o kakvoj se zajednici radi jer je u Hrvatskoj ona gotovo potpuno nepoznata.

Kombinacija judaizma i kršćanstva

Mesijanski judaizam, čijim su se pripadnicima deklarirali supružnici, vjerska je skupina koja pokušava kombinirati elemente judaizma i kršćanstva. Prema njima, Isus ili Jošua bio je Mesija koji je umro za grijehe svijeta. Vjeruju i da su Židovi izabrani narod te da se eksplicitni zakoni Tore, poput poštivanja šabata, blagdana i obrezivanja, moraju i danas provoditi. Ovaj pokret svoje korijene vuče iz hebrejskih kršćanskih misija usmjerenih na Židove tijekom 19. i početkom 20. stoljeća. U 1960-im i 1970-im godinama doživio je veću popularnost pod nazivom 'Isusov narod', što je kasnije evoluiralo u poznatiji pokret 'Židovi za Isusa'.

Njegovi sljedbenici smatraju se židovima, ali - za razliku od njih - vjeruju da Isus Krist nije bio samo prorok, već Sin Božji i Spasitelj, što je pak u skladu s kršćanskim naukom. Istovremeno, mesijanski židovi zadržavaju mnoge elemente židovske vjerske prakse, pa tako obilježavaju blagdane poput Pashe i Sukota, poštuju subotu kao dan odmora, kao i židovske prehrambene zakone te koriste hebrejske molitve u bogoslužju. Uz to, prihvaćaju Novi zavjet kao dio Svetog pisma, što ih razlikuje od tradicionalnog judaizma.

Simbol kojim se koriste naziva se Mesijanski pečat, što je prikaz hramske menore, drevnog simbola koji su koristili židovi, uz ribu koja simbolizira kršćanstvo i Davidovu zvijezdu. Kao simbole imaju i križ unutar Davidove zvijezde te dupina.

Ples tijekom molitve

Tradicionalne židovske zajednice zbog usredotočenosti na Isusa uglavnom ne priznaju pripadnike te sljedbe kao dio svoje vjere, pa ih se često optuživalo za potkopavanje židovskog identiteta. Kršćani je ponekad proglašavaju sektom, a i često kritiziraju pripadnike svoje zajednice koji prakticiraju židovske običaje, zakone i tradiciju.

Procjenjuje se da samo polovicu članova ovog vjerskog pokreta čine Židovi rođenjem. Oni koji nisu Židovi mogu proći kroz neku vrstu konverzije na mesijanski judaizam, no ne priznaje ih nijedna židovska denominacija.

Pripadnici pokreta, piše Jutarnji list, bogoslužja ne služe u crkvi nego u sinagogama, arhitektonski nešto drugačijima od klasičnih židovskih sinagoga, a obrede drže tzv. mesijanski rabini. Prilikom molitve koriste židovske predmete, kao što su molitveni šal talit i resa cicit, te često zapjevaju i zaplešu, a vjeruju da se pritom spajaju s Isusom Kristom te mole 's njim i kroz njega'. Također slave židovske svetkovine, ali je u središtu svake od njih Isus Krist.

Vrhovni sud Izraela presudio je 1989. da mesijanski židovi ne mogu steći državljanstvo prema Zakonu o povratku ako su dobrovoljno prihvatili drugu vjeru. No 2008. godine sud je odlučio da oni s jednim židovskim djedom ipak imaju pravo na državljanstvo, ako se ne smatraju halahičkim židovima.