Nezavisni Ivica Lovrić pustio je video koji je dobio od, kako je rekao, zviždača iz zagrebačkih gradskih poduzeća, u kojem se navodno vozila Zagrebačkih cesta koriste u privatne svrhe, odnosno za rad u fušu. Gradonačelniku Tomislavu Tomaševiću kazao je da provjeri koliko je asfalta ta tvrtka proizvela za rekonstrukciju Sljemenske ceste, a koliko ugradila.

'Od 400 tona asfalta, Zagrebačke ceste ugradile su 200 tona u Sljemensku cestu, raspitajte se gdje je otišao ostatak', istaknuo je Lovrić i zapitao se zašto, s obzirom na brojne nepravilnosti, nije za godišnju Nagradu Grada Zagreba predložio voditelja te podružnice Juricu Krležu. Tomašević ga je zamolio da njemu osobno i Upravi Holdinga proslijedi video.

'Sve ćemo provjeriti jer postoji GPS na svakom vozilu. Ako je bilo što korišteno u privatne stvari, to će biti sankcionirano. Postoji interna kontrola u Holdingu, a postoji i gradski kontrolni ured', kazao je Tomašević. Nenada Predovana (BM365) zanimalo je koliki je iznos prve rate, isplaćene u ožujku, za kredit od 240 milijuna eura koji je podignut u rujnu, a zbog činjenice da je isti vezan uz EURIBOR.

'Kada je kredit uziman, kamata je bila 0,984, a prije nekoliko na 3,367 EURIBOR-a. Koliko je uplaćeno na račun na prve rate i koliko je to više od proklamiranog kad je kredit uzet? Kada bi se kamatna stopa zamrznula u ovom trenutku, mi bismo za ovu godinu platili šest milijuna eura od proklamiranog', kazao je Predovan. Ivan Novaković, predsjednik Uprave ZGH, najavio je da će odgovor dobiti u pisanom obliku, ali i priznao da će se platiti više.

'Kamatne stope su porasle, imamo kredit uz varijabilnu stopu, to je bilo jedino ponuđeno na tržištu. Fiksirali smo kamatnu stopu do 2025. godine, kada očekujemo postepeno smanjivanje kamate. Platit ćemo više, nažalost, jer se promijenila situacija na tržištu kapitala', kazao je Novaković. Predovan je iznio podatak da bi po sadašnjoj kamatnoj stopi na kraju ciklusa trebalo platiti 43 milijuna eura više.

'To je katastrofalno. Taj kredit je giljotina nad glavom Zagrepčana', ustvrdio je. U odgovaranje se uključio i gradonačelnik Tomašević kazavši da kamate na tržištu EU-a rastu i da je nevjerojatno to da se sadašnju gradsku vlast proziva umjesto da je bivša sve refinancirala kad je novac bio jeftin. Gordanu Rusak (BM 365) zanimalo je stanje s jagodama i jagodarima u Zagrebu.

'Broj lokacija za prodaju jagoda sveli ste sa 120 na 53. Uveli ste licitaciju. Cijena je nekad bila od 2400 do 3200 kuna za štand, a licitirana cijena danas iznosi od 4000 tisuće eura i više. Uveli ste i taksu za najam javne površine od 218 eura. Ne priznajete potvrdu GSKG da onaj koji se natječe nema dug prema Zagrebu, nego tražite da se potpiše i ovjeri izjava kod javnog bilježnika, koju treba dodatno platiti. No ni to nije sve - kad dođete po rješenje, plaćate i taksu od 9,26 eura po lokaciji. Poseban apsurd, bez presedana, je ako je prvi ponuđač licitirao pet tisuća eura, a drugi četiri i ako prvi odustane, onda drugi mora platiti izlicitiranu cijenu. Jeste li osnovali povjerenstvo za eutanaziju zagrebačkih jagodara', upitala je Rusak. Tomašević je podsjetio da je osobno bivši gradonačelnik Milan Bandić odlučivao tko će dobiti koju lokaciju.

'Takve prakse više nema ni za Advent, a nema ni za sezonsku prodaju voća. Natječaj je skrojen tako da cijena nije jedini kriterij, nego i blizina proizvođača Zagrebu. To je i dalje potpora lokalnim proizvođačima', rekao je Tomašević, ne odgovorivši na njene tvrdnje. Nezadovoljna odgovorom, Ruksak je ustvrdila da su jagodari na koljenima i da Bandić nije donosio odluku o štandovima, nego krovna udruga jagodara.

'Ponašate se kao banka kojoj je važan profit, a ne kao servis građana. Jeste li razmišljali o egzistenciji tih ljudi? Proživjeli su covid i potres, ali vas neće', ustvrdila je.

Tomašević je naveo da su postojale tri krovne udruge jagodara koje su prodavale i svađale su se oko lokacija, a po optužnici Uskoka štandove je direktno davao Bandić.

'Sad moraju ići na natječaj koji prednost daje lokalnim proizvođačima u odnosu na sve druge. Radit ćemo na tome da natječaj bude bolji', rekao je Tomašević.

Marijanu Rimanić (Zagreb je naš!) zanimalo je što je sa stanovima za najam - kada će se graditi, gdje će se graditi i kako će se utvrđivati cijena najma.

Luka Korlaet, zamjenik gradonačelnika, naveo je da je priuštivo stanovanje jako bitno gradskoj upravi.

'Najdalje se otišlo u Podbrežju u pregovorima s dvije banke za gradnju zgrade s 288 stanova za oko 900 ljudi. To je peta od jedanaest zgrada, a tamo se projektiraju vrtić i škola. Planira se i u Borovju, a i u bloku Badel bi jedan postotak bio za najam', rekao je Korlaet.

Davorka Moslavac Forjan (SDP) pitala je zašto 18 kamera na raskrižju Heinzelove i Vukovarske ne radi, a sličnu informaciju su od policije dobili i o kamerama na Aveniji Dubrava.

Stanko Kordić, pročelnik za promet, kazao je da prometno redarstvo pod svojom ingerencijom ima nešto preko 500 kamera na prioritetnim raskrižjima.

'One služe za nadzor i sankcioniranje nepropisno parkiranih vozila. Što se tiče slučaja Heinzelove i Vukovarske, riječ je kamerama koje 15 godina nisu u funkciji. Riječ je starom projektu Holdinga koji je odavno napušten, ali moram sve detaljno provjeriti. Što se tiče Dubrave, to su kamere za nadzor brzine prometa i njih postavlja policija', kazao je Kordić.