Veliko zanimanje lako je objasniti. Latvijska vlada je prije tri godine donijela odluku da se stranim državljanima omogući trajna dozvolu boravka ukoliko postanu vlasnici nekretnina u zemlji.  Agenti kažu da je odluka vlade pojedine tvrtke spasila bankrota. I Latvijci su bili na popisu zemalja s ogromnim dugovima, pa su strane investicije bile jedino rješenje. Međutim, stranci su u latvijskom slučaju – Rusi. S obzirom na to da je Latvija nekada bila sovjetska republika, ne iznenađuje činjenica da u njoj živi veliki broj Rusa.

Poslovni model zasnovan je na prodaji vikendica na obali Baltičkog mora bogatim ruskim građanima. Rusima se sviđa okruženje, što svi govore ruski i, što je najvažnije, nema negodovanja latvijskih građana protiv Rusa, čega je nakon proglašenja nezavisnost 1990. itekako bilo.

Latvijci su godinama odbijali govoriti ruski. Posebna prednost takve jedne investicije je trajna dozvola boravka, piše Deutsche Welle.

Kritičari smatraju da je velikodušnost Latvijaca prema stranim državljanima slaba točka te baltičke zemlje. Praksa da se strancima koji ulože preko 140.000 eura u neku nekretninu izda trajna dozvola boravka povećava utjecaj Rusije u Europi, odnosno bankarski sektor potpada pod sve veći utjecaj ruskog kapitala, upravo kao što je to bio slučaj s Ciprom.

Latvija i dalje muku muči s utajom poreza, korupcijom i pranjem novca. Unatoč svemu tome, Europska unija smatra da ta zemlja ispunjava kriterije sporazuma iz Maastrichta. Javni dug Latvije iznosi 40 posto bruto društvenog proizvoda, a inflacija je manja od dva posto. Latvija ima i najbrži gospodarski rast u Europskoj uniji, s više od pet posto u posljednje dvije godine.