Trumpova administracija dvaput je najavila značajan napredak u mirovnim pregovorima, uz djelomična primirja koja su navodno obuhvatila energetsku infrastrukturu i područje Crnog mora. Međutim, ubrzo se pokazalo da sve uključene strane različito interpretiraju postignute dogovore, dok se borbe nastavljaju bez prekida, analizira Washington Post.

Ukrajina – kao i SAD u početku – tvrdila je da primirje obuhvaća svu civilnu infrastrukturu. S druge strane, Rusija je inzistirala na tome da se ono odnosi isključivo na energetsku infrastrukturu. Obje strane gotovo su trenutno optužile onu drugu za kršenje dogovora.

Kada je riječ o Crnom moru, Ukrajina je tvrdila da je riječ o zaštiti lučke infrastrukture, dok je Rusija to tumačila kao priliku za ukidanje sankcija koje pogađaju njezine obalne regije.

Trump: Ovo se mora zaustaviti

U srijedu, obraćajući se iz Rose Gardena, predsjednik Trump izjavio je da pregovori teku uspješno: "Rusija i Ukrajina pružaju dobru suradnju. Ali ovo se mora zaustaviti."

Riječ je o sukobu koji je Trump tijekom predizborne kampanje obećao riješiti u roku od 24 sata. Međutim, unatoč čestim tvrdnjama administracije o napretku, realnost na terenu narušila je vjerodostojnost tih izjava, kao i povjerenje sudionika i međunarodnih promatrača u američke pregovaračke kapacitete.

Trumpovo burno reagiranje prošlog vikenda – kada je javno kritizirao Vladimira Putina zbog zahtjeva da se zamijeni ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prije nego što su mirovni pregovori uopće započeli – predstavljalo je prvo implicitno priznanje da pregovori ne idu po planu. Unatoč brojnim važnim američkim ustupcima, Kremlj i dalje nije pokazao spremnost na značajne kompromise.

"Ne znam odražava li to neiskustvo u vođenju ovakvih pregovora", rekao je Thomas Graham, bivši viši direktor za Rusiju u Vijeću za nacionalnu sigurnost za vrijeme administracije Georgea W. Busha, a sada suradnik u Vijeću za vanjske odnose. "Ali čini se da Trumpova administracija želi prikazati svaki pomak kao uspjeh i pritom zanemaruje izazove koji slijede."

Umjetnost pregovaranja

Joshua Huminski, viši potpredsjednik Centra za proučavanje predsjedništva i Kongresa, umanjio je važnost tih zabrinutosti, rekavši da je strategija Trumpove administracije bila fokusirana na prve korake izgradnje povjerenja.

"Na neki način, ovo je ponovno učenje umjetnosti pregovaranja – umjetnosti dogovora – u Trumpovom stilu", izjavio je. Trumpov netipičan pristup bio je, prema njegovim riječima, prednost. "To je pristup njujorškog developera koji gradi diplomatski okvir pregovora i održava svoje partnere u stanju neizvjesnosti."

Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff, u intervjuu prošlog mjeseca, opisao je razgovore između Trumpa i Putina kao "epske", "transformativne" i "iznimno korisne za cijeli svijet".

No, povjerenje u mirovni proces među Ukrajincima opada. Prema istraživanju Kijevskog međunarodnog instituta za sociologiju, čak 75% građana smatra da bi pod Trumpom Ukrajina mogla biti prisiljena na nepravedan ili djelomično nepravedan mirovni sporazum.

Ti su strahovi dodatno porasli nakon što je Trumpova administracija na početku pregovora odustala od svojih najjačih instrumenata pritiska – uključujući normalizaciju odnosa s Moskvom, prihvaćanje ruskih uvjeta zadržavanja teritorija osvojenih silom i odbacivanje ukrajinskih nastojanja za članstvo u NATO-u.

"I ja sam imao dvojbe o nepristranosti i poštenju tog procesa", izjavio je Thomas Greminger, direktor Ženevskog centra za sigurnosnu politiku i bivši glavni tajnik Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. "Trump i drugi američki dužnosnici redovito su činili javne ustupke, što nije uobičajeno u ranim fazama pregovora. S druge strane, Rusija nije činila isto."

SAD nastavlja s ustupcima

Kritičari ističu da američki pregovarački tim nije dorastao iskusnim bivšim sovjetskim diplomatima, među kojima su ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov, predsjednički savjetnik Jurij Ušakov, bivši diplomat Grigorij Karasin i bivši šef Pete službe FSB-a, Sergej Beseda.

"Trumpov tim čine ljudi bez dubljeg poznavanja Rusije", rekao je Alexander Gabuev iz Carnegie Russia Eurasia Centra. "Rusi ih jednostavno nadigravaju. I zasad su u tome vrlo uspješni." Najveći uspjeh ruske diplomacije, dodao je, jest to što je uvjerila Trumpovu administraciju da se bilateralni odnosi mogu popravljati paralelno s mirovnim pregovorima, a ne kao njihova posljedica.

Unatoč Trumpovim nedavnim kritikama Putina, njegova administracija nastavlja s davanjem ustupaka. Tako je prošle srijede Kirill Dmitriev – šef ruskog državnog fonda i bliski Putinov saveznik – postao najviši ruski dužnosnik koji je posjetio Washington od invazije 2022. Razgovarao je s Witkoffom, iako je pod američkim sankcijama, koje su morale biti privremeno ukinute za tu priliku.

"Rusi vjeruju da bi Trump mogao biti dar koji nastavlja davati ruskoj vanjskoj politici", rekao je Gabuev, aludirajući i na "razbijanje transatlantskog jedinstva – jedan od ruskih strateških ciljeva već desetljećima."

Prema ruskom analitičaru Vladimiru Pastukhovu sa Sveučilišta College London, Trumpov zaokret u vanjskoj politici i prijetnje savezničkim strukturama predstavljaju za Kremlj "pravu revoluciju" i "prozor mogućnosti". "Rusija pokušava izvući maksimalnu korist iz promjenjive geopolitičke situacije."

Ruski narativ i američka zbunjenost

Ruske inicijative tijekom cijelog procesa često su zatekle američku stranu nespremnu. Primjerice, neposredno prije sastanka s Witkoffom u Moskvi, Putin je iznio nepotvrđenu tvrdnju o okruženju ukrajinskih snaga u regiji Kursk, što je Trump bez zadrške ponovio, pozvavši Putina na milost.

Nakon telefonskog razgovora Trumpa i Putina prošlog mjeseca, američka strana najavila je 30-dnevno djelomično primirje koje uključuje i energetsku i drugu infrastrukturu. No, ruska izjava govorila je isključivo o energetskoj infrastrukturi – i ta je verzija na kraju postala službena, bez dodatnog objašnjenja.

Slična neslaganja nastavila su se i prošlog tjedna. SAD je objavio da je dogovoreno primirje u Crnom moru, dok je Moskva uvjetovala njegovu provedbu ukidanjem sankcija za više ruskih financijskih institucija – zahtjev koji bi zahtijevao i europsko odobrenje koje nije bilo prisutno.

Prekid vatre nije na vidiku

"Za sve praktične svrhe, prekida vatre nema. Ne postoji dogovorena inicijativa u Crnom moru. Imamo samo privid napretka bez konkretnih koraka prema provedbi", rekao je Graham.

Situacija je postala još jasnija kada je Witkoff bez oklijevanja ponovio nekoliko Putinovih netočnih tvrdnji, uključujući onu da su ukrajinske regije koje je Rusija anektirala na referendumima iskazale volju da postanu dio Rusije – iako su takvi referendumi nelegalni prema međunarodnom pravu.

"Čini se kao da Witkoff više zastupa interese Putina pred Trumpom, nego obrnuto", napisao je u analizi profesor Lawrence Freedman s King's Collegea u Londonu. "Uloga posrednika zahtijeva neutralnost i suzdržanost, što ovdje izostaje."

U intervjuu, Witkoff je također hvalio Putina, rekavši da je posjetio njegovu lokalnu crkvu i molio se za Trumpa nakon pokušaja atentata u srpnju. "On očito ne razumije prirodu sukoba, nikada nije imao posla s Rusijom i ne shvaća kako se pregovara s nekim poput Putina", rekao je Graham.

Na pitanje zabrinjava li ga što Witkoff iznosi propagandne tvrdnje Kremlja, predsjednik Zelenski je u nedavnom intervjuu s europskim novinarima odgovorio: "Witkoff doista vrlo često ponavlja narative Kremlja. Mislim da nas to neće približiti miru."

Moskva pojačala zahtjeve

S obzirom na sve više sumnji u učinkovitost pregovora, obje strane zauzimaju pozicije kako bi iskoristile prednost – ili izbjegle vojni poraz – u slučaju neuspjeha procesa. Cilj Rusije je da Ukrajina snosi krivnju za eventualni neuspjeh pregovora, čime bi se SAD naveo da obustavi vojnu i obavještajnu potporu Kijevu. Ukrajina, naravno, želi spriječiti upravo takav ishod.

Moskva je u utorak dodatno pojačala svoje zahtjeve. Zamjenik ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov optužio je SAD da ignorira ruske zahtjeve za rješavanjem "temeljnih uzroka sukoba" te poručio da Rusija "ne može prihvatiti postojeće stanje stvari".

Dok administracija Donalda Trumpa ustraje u predstavljanju pregovora kao uspjeha, analitičari upozoravaju da njezini pregovarači možda ne shvaćaju ozbiljnost ruskih zahtjeva. "Ključno je pitanje ima li ova administracija dovoljno strpljenja i sposobnosti da vodi pregovore na način koji bi iznudio stvarne ustupke od Rusije", zaključio je Graham.