Države Europske unije podijelio je zahtjev SAD-a za oštrim sankcijama protiv Rusije nakon što je Vladimir Putin uspostavio kontrolu nad Krimom. Uz SAD su, pišu europski mediji, stale samo Švedska i baltičke države dok ostatak država EU-a i dalje zagovara manje-više traženje diplomatskih rješenja. Jedan od glavnih razloga za to jest energetska ovisnost mnogih država EU-a o ruskom plinu i nafti, ali i kapitalu
Prema pisanju The Guardiana, na jučerašnjem izvanrednom sastanku ministara vanjskih poslova EU-a Njemačka, Francuska, Italija i Španjolska usprotivile su se uvođenju trgovinskih sankcija Rusiji. Sklonije su zamrzavanju pregovora o viznoj liberalizaciji. Washington se zalaže i za izbacivanje Rusije iz skupine G8, ali je taj zahtjev naišao na otvoreno protivljenje Berlina.
Premda službeni London u javnim nastupima podržava politiku Baracka Obame, britanski mediji razotkrili su stav Velike Britanije iz tajnog dokumenta koji je procurio iz Downing Streeta, a u kojem stoji da u ovom trenutku ni oni ne žele sankcije protiv Rusije, a ni zatvaranje Londona, kao financijskog centra, za ruski kapital.
Stav Njemačke i Velike Britanije spram američkog zahtjeva za sankcijama protiv Rusije ne čudi ima li se u vidu činjenica da je udio ruskog plina i nafte u njemačkim potrebama čak 40 posto, a ionako slabašan oporavak ekonomije London zahvaljuje velikim dijelom i ruskom kapitalu, odnosno poslovanju s Rusijom.
Europski centri moći zato zagovaraju da se osnuje tzv. kontaktna skupina, pod kapom OSCE-a, koja bi nadgledala stanje u Ukrajini.
Ni Hrvatska, kao ni većina država EU-a, nije sklona uvođenju oštrih sankcija protiv Rusije u ovom trenutku.
Nakon što su Amerikanci zatražili oštre mjere pojavile su se informacije da je stanje u Ukrajini zakompliciralo prodaju Vladinog udjela od 18 posto u Ini, vrijednog oko dvije milijarde eura, ruskom Rosneftu. Navodno taj dio žele preuzeti američki ulagači, a još uvijek se ne znaju ni namjere MOL-a s upravljačkim pravima i udjelom u Ini.
Hrvatska je u siječnju protiv Mola podnijela arbitražnu tužbu Komisiji UN-a za međunarodno trgovačko pravo (UNCCITRAL) u Ženevi u kojoj traži da se proglase ništetnim izmjene ugovora iz 2009. o upravljačkim pravima u Ini i glavni ugovor o plinskom poslovanju.
U svakom slučaju, kakva će biti politika Europske unije spram Rusije, a u odnosu na američke zahtjeve, nećemo znati prije četvrtka, kad se sastaju predsjednici i premijeri te ministri vanjskih poslova država EU-a.
