'Moramo započeti sa serijskom proizvodnjom', rekao je šef Kremlja, hvaleći „posebnu snagu ovog oružja i njegovu moć“. Naložio je i daljnja testiranja rakete: 'Nastavit ćemo ova ispitivanja, uključujući i u borbenim situacijama, u ovisnosti od situacije i prirode prijetnji sigurnosti Rusije'.

Prema riječima šefa strateških raketnih snaga Rusije Sergeja Karakajeva, Rusija može koristiti 'Orešnik' za napade na ciljeve na 'cijelom teritoriju Europe'.

'Ruska strana je jasno demonstrirala svoje sposobnosti.' Ova izjava glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova nakon upotrebe novog tipa rakete sumira cilj ruskog vodstva. Raketa, ispaljena u četvrtak na ukrajinski grad Dnjepar, treba biti shvaćena kao upozorenje – i prijetnja, piše Deutsche Welle.

Obje poruke upućene su zapadnim partnerima koji opskrbljuju Ukrajinu oružjem. Prema ruskim informacijama, Ukrajina je početkom tjedna prvi put upotrijebila američke rakete tipa ATACMS protiv Rusije, koje mogu pogoditi ciljeve udaljene do 300 kilometara. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tada je zaprijetio 'adekvatnim' odgovorom.

Nakon upotrebe novog ruskog raketnog sustava, uslijedila je dodatna prijetnja, ovoga puta od glasnogovornika Kremlja: 'Također su jasne konture daljih reakcija, u slučaju da naše mišljenje ne bude uzeto u obzir', rekao je Peskov za rusku novinsku agenciju Interfaks.

Ova izjava ukazuje na potencijal nove rakete, za koju se tvrdi da može nositi nuklearne bojeve glave. Čini se da je njen cilj postignut, jer je prijetnja shvaćena.

Strah od 'Lijeske'

Kakva je to raketa koja je izazvala toliku pometnju? 'Hipersonična raketa eksperimentalne prirode', glasi odgovor. Tako ju je nazvao ruski predsjednik Vladimir Putin u televizijskom obraćanju u četvrtak navečer.

Putin je naveo da je Rusija 'testirala jedan od najnovijih ruskih sustava raketa srednjeg dometa u borbenim uvjetima'. Dodao je da hipersonična raketa može nositi nuklearne bojeve glave i da ju je nemoguće presresti.

Raketu, koju je Kremlj predstavio kao izuzetno opasnu, prati prilično bezazleno ime: 'Orešnik', što u prijevodu znači 'Lijeska'.

Dan nakon napada, Ukrajina je iznijela javnosti svoja saznanja o raketi: dostigla brzinu jedanaest puta veću od brzine zvuka, priopćila je ukrajinska tajna služba. Letjela je 15 minuta od lansiranja u Astrahanskoj oblasti na jugu Rusije do udara u Dnjepru. Rusija je testirala slične rakete u lipnju i listopadu prošle godine, priopćila je obavještajna agencija.

Je li ruska raketa zaista tako opasna?

Ostaje nejasno je li raketa 'Orešnik' zaista toliko opasna kako je Kremlj predstavlja. Šteta koju je izazvala navodno je relativno mala.

Lokalne vlasti u Dnjepru priopćile su da su u napadu ozlijeđene dvije osobe te da je oštećen industrijski objekt i rehabilitacijski centar za osobe sa invaliditetom. Dnjepar je lokacija bivše sovjetske, a sada ukrajinske kompanije za proizvodnju raketa i naoružanja Jušmaš.

Jedan američki dužnosnik izjavio je u Washingtonu da nova raketa ne donosi značajnu promjenu. Pitanje je i koliko je ova raketa zaista nova. Američko Ministarstvo obrane smatra da je model utemeljen na ruskoj interkontinentalnoj raketi RS-26 Rubež.

Fabian Hoffmann, istraživač tehnologije raketa na Sveučilištu u Oslu, također ne vjeruje da se radi o potpuno novom oružju. 'Iznenadilo bi me da Rusija može napraviti ovakvu raketu, a da ne koristi barem 90 posto već postojećih razvojnih rješenja i dijelove RS-26', rekao je Hoffmann. Američki dužnosnik je dodao kako Rusija vjerojatno posjeduje samo nekoliko ovakvih raketa, piše Deutsche Welle.

Sastanak Vijeća NATO-Ukrajina

Kao reakciju na upotrebu rakete, glavni tajnik NATO-a, Mark Rutte, sazvao je na zahtjev Ukrajine sjednicu Vijeća NATO-Ukrajina za sljedeći utorak. Ovo novo tijelo, osnovano prošle godine, stvoreno je za razmjenu informacija u kriznim situacijama, a nova ruska raketa izazvala je upravo takvu krizu.

'Svijet mora reagirati', rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u četvrtak navečer, naglašavajući: 'Trenutno nema snažnog odgovora.' On je upotrebu rakete opisao kao 'očito i ozbiljno povećanje razmjera i brutalnosti rata'.

Njemački kancelar Olaf Scholz nazvao je u petak ovaj čin 'strašnom eskalacijom', koja pokazuje 'koliko je ovaj rat opasan'. Kina je također reagirala. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Lin Đijan pozvao je u Pekingu sve strane na uzdržanost i apelirao na to da se 'osiguraju uvjeti za što skoriji prekid vatre'.

Mađarski premijer Viktor Orban pozvao je da se ozbiljno shvate prijetnje Rusije da će izvršiti još napada novim oružjem. 'Kada nešto kažu o tom pitanju, to treba doslovno shvatiti', rekao je Orban u jednom intervjua.