Nakon 11 godina suđenja sa švicarskim bankama, rusko Državno tužiteljstvo uspjelo je u utorak ishoditi povrat 52 milijuna dolara koje je 90-ih pronevjerio Boris Berezovski kroz kompaniju Aeroflot. Rusija je locirala račune na kojima je najomraženiji oligarh Jeljicnove ere nagomilao preko 465 milijuna ilegalno stečenih dolara
Rusko tužiteljstvo očekuje da će odluka švicarskog suda biti presedan koji će dovesti do povrata ostalih sredstava za koje je dokazano da su stečena ilegalno.
Berezovski je 90-ih nakratko čak ušao i u vladu, a prije toga je godinama slovio za sivu eminenciju Kremlja. Otvoreno je izjavljivao da se kao pretvorbeni pobjednik smatra kompetentnijim voditi zemlju od političara, iako je u periodu nastajanja tzv. Jeljicnovih oligarha više od polovice stanovništva Rusije bačeno ispod donje granice siromaštva.
Nakon sukoba s Vladimirom Putinom prebjegao je u Veliku Britaniju, odakle je pokušavao ostati politički aktivan, pa je čak izjavljivao kako financira rušenje Putinovog režima. Ispočetka percipiran (a i eksploatiran) kao tobožnji liberalni disident u nekim zapadnim političkim krugovima, Berezovski je s vremenom medijski marginaliziran jer ga je postalo sve teže predstavljati kao liberala, a i nije više tako bogat. Osim Rusije, njegovo izručenje zbog financijskih malverzacija traži i Brazil.
Berezovski je dobio azil u Londonu predstavljajući se kao čovjek progonjen po političkim, a ne po kriminalnim osnovama. Rusko tužiteljstvo uporno nastoji dokazati suprotno i nada se da će odluka Švicarskog suda oslabiti tajkunovu poziciju u Velikoj Britaniji.
U Rusiji se protiv Berezovskog vodi pet sudskih procesa sa ukupno desetak točaka. Među njima su stvaranje zločinačke organizacije, iznuda, pranje novca stečenog ilegalnim putem. Zbog pronevjera u Aeroflotu, već je osuđen u odsustvu na šest godina robije, a zbog krađe 5.500 automobila (1994. godine u tvornici AvtoVAZ) osuđen je na 13 godina zatvora.
