Rusija ozbiljno računa na pomoć Srbije u dostavi humanitarne pomoći u sirijski grad Alep, priopćila je službena Moskva, uz tvrdnju kako su Peking i Beograd prvi dali službenu podršku rusko-sirijskoj inicijativi, a kako prenosi ruska agencija Sputnik, istovremeno se spekulira kako bi se srbijanski vojnici mogli naći i na ratištima Sirije
Nakon što se rusko ministarstvo obrane službeno obratilo Pentagonu, ali i ministarstvima obrane većine europskih i azijskih zemalja pozvavši ih pritom da se pridruže ruskim naporima u humanitarnim akcijama u Alepu, prvi konkretni odazivi pristižu iz Kine i Srbije
Za rusku agenciju mogućnost sudjelovanja Vojske Srbije u humanitarnim akcijama prokomentirao je vojni analitičar i umirovljeni pukovnik srbijanskog ratnog zrakoplovstva Goran Jevtović koji ističe kako takva inicijativa najprije treba proći ratifikaciju u srbijanskom parlamentu.
Državna odluka 'Imamo zakon o mirovnim operacijama, ali za svaku pojedinačnu operaciju pod okriljem UN ili EU parlament donosi posebnu odluku. Ministarstvo obrane nema takve nadležnosti, za razliku od vlade koja takvu odluku može donijeti, ali skupština svakako mora tu odluku ratificirati, jer kada se angažiraju vojne snage na humanitarnim pitanjima, pa i civilne, na konkretnim ratnim žarištima gdje se odvijaju borbe, mogućnost gubitaka je velika pa sve mora biti u skladu s državnom odlukom', kazao je Jevtović.
Na upit kakvu bi uopće Srbija mogla ponuditi pomoć rusko-sirijskoj koaliciji s obzirom na to da Srbija trenutačno u sličnim misijama ima oko 330 vojnika u šest misija, Jevtović ističe kako unutar Vojske Srbije ne postoje posebne snage koje bi se mogle angažirati.
Simbolična pomoć
'Mogu se izvući snage iz kontingenta koji imamo, ali on je simboličan. Pogotovo što su vojne snage angažirane na migrantskoj krizi i osiguranju državne granice zajedno sa snagama policije. Neke velike resurse Vojska Srbije nema, osim da uputi materijalnu, sanitetsku pomoć. Ono što stoji u priopćenju ruskog ministarstva obrane govori drukčije. Oni to definiraju kao humanitarnu operaciju, a to je širok pojam. Ona može imati i borbeni aspekt, tijekom izvlačenja civila iz zone borbenih djelovanja u zone sigurnosti suprotna strana može zloporabiti takvo što pa se humanitarna operacija može pretvoriti u borbenu', upozorio je Jevtović.
Ništa bez UN-aMeđutim, nekadašnji srbijanski predsjednik i bivši ministar obrane Boris Tadić kazao je za Sputnik kako Vojska Srbije ne može sudjelovati u misiji koja podrazumijeva izvlačenje ljudi iz mjesta u kojima su u tijeku operacije, jer u takvim misijama može sudjelovati samo u okrilju Ujedinjenih naroda.
'Srbija može sudjelovati samo u mirovnim misijama i operacijama, uključujući i operacije nametanja mira samo ako su pod rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Ovo je operacija koja nije pod takvom rezolucijom i tako nešto nije nemoguće', kazao je Tadić, pojašnjavajući kako Srbija u trenutnim okolnostima u Siriju može poslati tek sanitetski materijal, odnosno samo ono što se ne može zloporabiti, dok sve ostalo ne može biti predmet takve podrške.
