Prošlotjedni posjet turskog premijera Recepa Erdogana Berlinu, kao i grube kritike koje se na račun EU-a mogu čuti iz Moskve, pokazuju da su se odnosi Europe s Turskom odnosno Rusijom, za koje se nekad sanjalo da će postati dio Velikog EU-a, značajno promijenili zbog dugogodišnje krize eura
Prije samo desetak godina situacija je bila potpuno drugačija: u Moskvi je Vladimir Putin bio u procesu konsolidiranja svoje političke moći, ali i kaotične ruske države, dok se iz Ankare Recep Tayyip Erdogan trudio uvjeriti tadašnje europske vođe da je u interesu EU-a primiti i Tursku. Bilo je to vrijeme prije velike krize eura, pa i prije financijske krize koju je 2008. izazvao američki Wall Street, a Europska unija se bavila time kako treba izgledati savršeni krastavac te prema istoku dijelila lekcije o demokraciji, ljudskim pravima i onome što je potrebno za ekonomski uspjeh.
Potonje lekcije su naučene, posebice u Turskoj koja već godinama bilježi impresivan gospodarski rast, a što se tiče demokracije i ljudskih prava, Europsku uniju nije baš poslušala. Slično je i u Rusiji, čiju vlast (čitaj: predsjednika Putina) nervira zapadnjačko komentiranje slučaja Pussy Riot, posebice dok Europa zimi ovisi o ruskom plinu za grijanje. Odnosi između EU-a i Rusije odnosno Turske danas su bitno drugačiji te mnogo hladniji i s manje javno iskazanog suglasja, a u svemu tome se čini da se europski lideri – navikli na diktiranje uvjeta – baš i ne snalaze.
U napetoj je atmosferi tako prošao posjet turskog premijera Erdogana Berlinu, gdje je na zajedničkoj press konferenciji s kancelarkom Angelom Merkel, između ostaloga, izjavio da je 'bila pogreška primiti Južni Cipar u Uniju'. Prethodno bi se na takve izjave zasigurno oštro reagiralo, no ovaj put Merkel je prešutjela provokaciju svojeg turskog kolege te namjestila osmijeh za zajedničko fotografiranje. Erdogan je i pozvao EU da primi Tursku najkasnije do 2023. godine, ali to više nije zvučalo kao molba ili uvjeravanje, nego kao rok koji Europa mora ispoštovati prema Turskoj, a ne obratno. Ako se to ne dogodi, bit će to 'gubitak za EU', upozorio je Erdogan.
Iz Moskve se također čuju otresite izjave, pa je glasnogovornik ruskog ministarstva vanjskih poslova sredinom listopada optužio EU da se bavi 'blaćenjem Rusije'. Naročito je na meti njemački zastupnik CDU-a Andreas Schockenhoff, opunomoćenik kancelarke Merkel za odnose s Rusijom, za kojega je ruski MVP rekao da ga više ne smatra službenim predstavnikom Njemačke zbog kritičnih izjava o progonu benda Pussy Riot.
Od Rusa se također može čuti da 'Europljani nemaju objektivnu sliku stanja u Rusiji' te da neki na Zapadu 'odlično zarađuju na tome da vječno kritiziraju Rusiju'. U svakom slučaju, čini se da je - zahvaljujući krizi eura pa i cijele Europske unije - prošlo vrijeme Europljana za postavljanje uvjeta svojim velikim susjedima na istoku kontinenta.