Novi pojam, koji ukazuje na Putinovu ideologiju vojnog ekspanzionizma u tobožnjoj posebnoj civilizacijskoj misiji Kremlja kao 'trećeg Rima', sve više koristi se za identificiranje pristaša ruske vojne agresije na Ukrajinu. Rušizam kao terminološku odrednicu fašističke prirode Putinova režima prošlog tjedna iskoristio je i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u svojem govoru održanom u postaji kijevske podzemne željeznice.

'Svijet nije vidio ovakvo barbarstvo već 80 godina. Bit će u povijesnim knjigama. Mala djeca će ustati i kazati svojim učiteljima gdje je rušizam počeo i tko je dobio rat protiv tog užasa', kazao je Zelenski držeći govor dok su po Kijevu padali projektili. No rušizam kao istoznačnicu za ruski fašizam skovao je čečenski vođa Džohar Dudajev 1995. godine, nedugo nakon što je ruska vojska pokrenula agresiju na njegovu kavkasku republiku koja je proglasila neovisnost od Moskve.

Prema Dudajevu, kojeg su Rusi ubili na spektakularan način usmjerivši dva laserski navođena projektila dok je razgovarao putem satelitskog telefona, ocijenio je rušizam kao ideologiju mržnje temeljenu na velikoruskom šovinizmu, kvaziduhovnosti i nemoralu. Dudajev je razlikovao rušizam od drugih oblika fašizma, rasizma i nacionalizma po ruskoj ekstremnoj okrutnosti i taktici spaljene zemlje. Kako je Putin s vremenom posezao za sve više teritorija u susjedstvu, poput Gruzije i kasnije odmetnutih regija Doneck i Luhansk, rušizam je kao pojam sve više nalazio prostor u akademskoj zajednici.

Specifična manifestacija sociopatije

Za američkog povjesničara Timothyja Snydera, autora bestselera 'Krvava prostranstva – Europa između Hitlera i Staljina', u kojem se bavi stradanjima od Baltičkog do Crnog mora u prvoj polovici 20. stoljeća, Putinova ideologija temelji se na tumačenjima ruskog filozofa Ivana Iljina, o kojem je tportal već pisao. Za američkog povjesničara ukrajinskog porijekla Alexandera J. Motyla, ruski fašizam ima nekoliko prepoznatljivih karakteristika.

Motyl ističe da se rušizam odlikuje nedemokratskim sustavom različitim od tradicionalnog autoritarizma i totalitarizma po etatizmu, hipernacionalizmu i hipermaskulinskom kultu Putina kao vrhovnog mačo vođe s naglaskom na njegovu hrabrost, borbenost i fizičku spremu, a što velik dio Rusa štuje dajući mu općenarodnu podršku.

Ukrajinski akademik Oleksandr Kostenko pojašnjava da je rušizam ideologija temeljena na iluzijama koje opravdavaju svaku samovolju na račun pogrešno protumačenih interesa ruskog društva. Prema Kostenku, rušizam se u ruskoj vanjskoj politici očituje kršenjem načela međunarodnog prava i nametanjem vlastite povijesne istine isključivo u korist Rusije, a na unutarnjem planu iskazuje se kršenjem ljudskih prava na slobodu mišljenja, progonom protivnika i korištenjem medija za dezinformiranje Rusa. Kostenko, također, smatra da je rušizam specifična manifestacija sociopatije.

Mainstream kremaljskog razmišljanja

Za ukrajinsku povjesničarku Larisu Jakubovu uzroci rušizma leže u činjenici da se Rusija nije obračunala sa sovjetskim totalitarnim naslijeđem, što je dopustilo brz razvoj novog društvenog poretka među političkim i intelektualnim elitama. Jakubova upozorava da će rušizam biti prijetnja svjetskom miru sve dok ne dođe do globalne osude sovjetske komunističke ideologije i rušizma kao njezinog izravnog nasljednika. Za Samuela Ramanija, stručnjaka za Rusiju s britanskog Oxforda, rušizam je toliko ukorijenjen u ruskom društvu da je zapravo postao mainstream kremaljskog razmišljanja.

I dok najveći dio svijeta osuđuje rusku agresiju potaknutu velikoruskim ekspanzionizmom, Kremlj upozorava na to da je korištenje pojma rušizam ništa drugo do fašizam. To je ujedno narativ kojim se vodi Putin u svojoj 'specijalnoj operaciji denacifikacije' Ukrajine.