Sveti Otac je drugog dana posjete Kazahstanu, na kojem se odvija međureligijski kongres, ali bez Kirila koji podržava rusku ofenzivu na Ukrajinu, osudio "okrutnu i barbarsku agresiju", pokušavajući istovremeno održati dijalog s Moskvom otvorenim.

Franjo je potom oko 15 minuta razgovarao s mitropolitom Antunum Sevrjukom, mitropolitom volokalmskim, Kirilovim "ministrom vanjskih poslova" koji je susret ocijenio "srdačnim" te ocijenio da je susret između čelnika dviju crkava "moguć" ako se "dobro pripremi".

"Moramo vidjeti kada, gdje, a najvažnije je da na kraju do nečega dođemo, kao što smo došli do apela kojeg smo uputili u Havani", rekao je novinarima aludirajući na susret Franje i Kirila 2016. na Kubi.

Bio je to prvi takav susret od Velike šizme, crkvenog raskola istočne i zapadne Crkve 1054. godine. Crkveni raskol koji je podijelio Crkvu na katoličku i pravoslavnu dogodio se za vrijeme vladavine carigradskog patrijarha Mihajla I. Celularija i pape Lava IX.

Visoki pravoslavni dužnosnik je izrazio žaljenje što je Sveta Stolica "otkazala" susret između Kirila i Franje koji je bio predviđen u lipnju u Jeruzalemu.

Drugog dana boravka u Kazahstanu Franjo se obratio Sedmom kongresu vođa svjetskih i tradicionalnih religija, susretu koji okuplja kršćane, židove, muslimane, budiste, hinduse i druge vjere i poručio da Bog ne podupire rat.

"Bog je mir. On nas uvijek vodi putem mira, nikada putem rata", rekao je Franjo.

Papa, koji je ranije ove godine rekao da Kiril ne može biti "ministrant" ruskog predsjednika Vladimira Putina, poručio je na konferenciji: "Sveto nikada ne smije biti oslonac moći, niti moć oslonac za sveto!"

Kiril je s entuzijazmom podržao rusku invaziju na Ukrajinu, koju patrijarh vidi kao bedem protiv Zapada koji naziva dekadentnim. Njegov stav izazvao je razdor s Vatikanom i pokrenuo unutarnju pobunu koja je dovela do prekida veza nekih lokalnih pravoslavnih crkava s Ruskom pravoslavnom crkvom.

Franjo je također rekao da, iako nasilje u Božje ime nikada nije bilo opravdano, "virusi" mržnje i terorizma neće biti iskorijenjeni bez prethodnog uklanjanja nepravde i siromaštva.

Rekao je da je vjerska sloboda ključna za miran suživot u svakom društvu i da nijedna vjera nema pravo prisiljavati druge na obraćenje.

Papa Franjo je poslijepodne održao misu na otvorenom pred oko 3000 ljudi. Bivša sovjetska republika broji oko 70 posto muslimana, 25 posto pravoslavaca i tek jedan posto katolika.

Ovo je 38. Franjin inozemni posjet od  proglašenja Papom 2013.