Gruzija je jedina među bivšim sovjetskim republikama na Kavkazu odabrala prozapadni put i osjeća jaku bliskost s takvim težnjama Ukrajine koja je u veljači svrgnula proruskog predsjednika Viktora Janukoviča.

Solidarnost su Gruzijci iskazali i na sportskom terenu te su svoju pobjedu u ragbiju nad Rusijom proglasili i 'pobjedom za Ukrajinu'. Nadalje, stotine Gruzijaca prosvjedovale su u znak potpore prozapadnim težnjama Ukrajine što vide kao odraz vlastite borbe za približavanje Europskoj uniji.

Zemlja od 4,5 milijuna stanovnika, koja se nada jednog dana postati članica NATO-a, Gruzija želi da Zapad oštrije odgovori na rusku aneksiju Krima.  'Ono što će proizaći iz ukrajinske krize odlučit će i o budućnosti gruzijske slobode, sigurnosti i suvereniteta' i 'odrediti hoće li Rusija ili neće uspjeti nametnuti svoju zonu utjecaja i stvoriti nove linije podjele u Europi', kaže Helen Hoštaria, neovisna analitičarka u Tbilisiju.

Moskva pokušava obnoviti neku vrstu Sovjetskog Saveza, bez komunizma, kaže Hoštaria i upozorava da ako međunarodna zajednica ne uspije taj ruski plan zaustaviti 'poručit će (zapravo) Moskvi da unatoč svoj galami Rusija za to neće morati platiti cijenu i čak će ohrabriti Rusiju da završi svoj projekt stvaranja 'Sovjetskog Saveza', pa će u njega uvući i Gruziju'.

Neovisnost, koju je Gruzija stekla 1991., nakon raspada Sovjetskog Saveza, Moskva je kažnjavala trgovinskim sankcijama i potporom separatistima u pokušaju da Gruziju održi pod svojom zonom utjecaja.

Takva politika kulminirala je 2008. petodnevnim ratom za gruzijske pokrajine Južnu Osetiju i Abhaziju koje su se odcijepile te su danas pod nadzorom Rusije. Gruzijski parlament donio je rezoluciju kojom osuđuje rusku aneksiju Krima i pozvao EU i NATO da ubrzaju proces gruzijske integracije.

Ruski 'agresivni čin ozbiljna je prijetnja ne samo našem prijatelju Ukrajini, već i Gruziji i cijeloj Europi', stoji u rezoluciji. Gruzija se nada da će zapadne vlade jasno poručiti 'da treća strana ne smije utjecati na težnje zemalja u regiji da slobodno biraju u koje će strane saveze ući', kaže gruzijski šef diplomacije Irakli Garibašvili.

Gruzija želi da Zapad oštrije kazni Rusiju sada kada je u pitanju Ukrajina, koja je deset puta veća od Gruzije i mnogo važnija. Iako ima maleno gospodarstvo, plin i nafta iz Kaspijskog mora prema Europi prolaze Gruzijom i ona teži čvršćoj suradnji s Bruxellesom i Washingtonom. Europska unija suradnju s bivšim sovjetskim republikama, danas samostalnim državama kao što su Gruzija, Ukrajina, Moldavija treba ojačati sporazumima o trgovini i pridruživanju, a Rusija, naprotiv, želi nad njima zadržati svoj utjecaj.

Odnosi s NATO-om još su složeniji. Službenom Tbilisiju bila je ponuđena perspektiva ulaska u NATO-a, koja je na ledu od rata 2008. Na summitu NATO-a u rujnu razgovarat će se o perspektivi 'otvorenih vrata' za četiri zemlje: Gruziju i bivše jugoslavenske republike Crnu Goru, Makedoniju te Bosnu i Hercegovinu.

Na pitanje o izgledima širenja saveza na druge zemlje, glavni tajnik NATO-a Anders Fogh Rasmussen prošli je tjedan rekao 'kako je formalni odgovor da je prerano odgovoriti na to pitanje'. Ukrajina ima izravnu granicu s EU i NATO-om i jasno je da želi s njima bliskije veze, no Gruzija je jedina koja gaji takve ambicije među bivšim sovjetskim republikama na Kavkazu.

Susjedna Armenija ima rusku vojnu bazu i planira pridružiti se carinskoj uniji koju predvodi Moskva. Azerbajdžan je pak iskoristio slučaj Krima kao model za uspostavu svog nadzora nad Nagorno-Karabahom, enklavom koju kontroliraju Armenici od ranih 90-ih.