Mihail Hodorkovski objavio je novu knjigu, 'Kako ubiti zmaja', kao svojevrstan priručnik za buduće revolucionare. Kaže da ne vidi nijedan održiv scenarij za trenutačno zaustavljanje rata, a da se Ukrajina ne nađe u još gorem položaju od onog u kakvom se sada nalazi. Podsjeća da je Putin navikao započinjati ratove uoči izbora, pa je to već učinio s Čečenijom, Gruzijom i Krimom. A sada, četvrti put, okomio se na cijelu Ukrajinu. 'Ovaj modus operandi ostaje, treba računati i na peti put', upozorio je Hodorkovski u razgovoru za Der Standard.

Na pitanje što bi se uopće računalo kao poraz u Rusiji odgovara da bi Putin svaki ishod rata mogao prodati kao pobjedu.

'Dugo sam živio u Sibiru i još uvijek tamo poznajem ljude koji su podržavali rat. Pitam ih: 'Zašto? I onda kažu: 'Da nas Putin nije zaštitio, sad bi nas bombardirali u Sibiru'', kazao je, dodajući da se u Rusiji pretpostavlja da su u ratu s NATO-om, a ne s Ukrajinom. Kristalno jasan poraz Rusije bio bi gubitak kontrole nad Krimom, ali 'čak i kad bi došlo do primirja na sadašnjoj crti razdvajanja, novi rat započeo bi u roku od godinu dana', kaže Hodorkovski. Po pitanju ruskih radikala i kampanje dezinformiranja, kazao je da Putin podržava destabilizirajuće radikale bilo koje prirode.

'Tada se može postaviti kao onaj koji upravlja nestabilnom situacijom. Ako se rat nastavi, pokušat će destabilizirati Balkan kako bi otežao život Europljanima', rekao je Hodorkovski. Na pitanje bi li Putin učinio to preko Srbije, odgovorio je potvrdno.

'Apsolutno. Sva sreća da su Rusi idioti. Probali su u Crnoj Gori i odgurnuli tu zemlju od sebe, izgubili su utjecaj. Ali ne možete uvijek računati na to da će stalno biti kreteni. Nakon sankcija utjecaj Rusije je oslabio, primjerice u Njemačkoj. Ali desničarski ekstremisti prirodni su Putinovi partneri. On to zna', napomenuo je Hodorkovski.

Tumači da je Putinova moć vrlo personalizirana: 'On nije ideološki nastrojen. Nema tim oko sebe. U svom najužem krugu Putin se održava na vlasti navodeći jedne protiv drugih. Nitko drugi to ne može održati u ravnoteži.' U eri nakon Putina vidi tri mogućnosti: raspad Rusije, novog 'dobrog diktatora' ili parlamentarnu republiku. U prvom slučaju vojna hunta mogla bi upotrijebiti nuklearno oružje. Ni drugi scenarij ne bi dobro završio.

'Vidio sam to kod Borisa Jeljcina, koji je bio divan demokrat 1990., ali je raspustio parlament 1993. Godine 1999. morao je poslati ljude u Prištinu kako bi pokazao da štiti ruski narod. Rusija je u prvom redu utemeljena na zaštiti od vanjskih neprijatelja, a time se objašnjava i jaka centralizacija države. Jedina alternativa je federalna, djelomično konfederalna parlamentarna demokracija koju opisujem u knjizi', navodi Hodorkovski. Istaknuo je da Rusija ima ogroman utjecaj i u Austriji: 'Imajući u vidu broj profesionalnih ubojica - spavača, Putinu je mnogo lakše ubiti nekoga u Austriji nego u bilo kojoj drugoj europskoj državi', kaže. Zbog takve prijetnje, naglašava, bugarski novinar Hristo Grozev nedavno je morao napustiti Beč.

'Putinov utjecaj u Austriji je ogroman... Ne znam u kojoj mjeri Austrija želi imati ulogu koju je imala za vrijeme Hladnog rata, kada je Beč bio centar interakcije obavještajnih službi, mjesto u kojem su se zaobilazile sankcije i kontrola izvoza u Sovjetski Savez. Zbog današnje integracije Europe nisam siguran koliko bi druge zemlje bile sretne ako Austrija preuzme tu ulogu', naglasio je Hodorkovski.