Jedna od tema koju će raspraviti je i prijedlog novog zakona o referendumu čije su najvažnije novine produljenje roka za prikupljanje potpisa s 15 na 30 dana, obvezivanje jedinica lokalne samouprave da na svom području utvrde dovoljan broj mjesta za prikupljanje potpisa i da ih daju bez naknade, propisivanje formalnih uvjeta koje mora ispunjavati referendumsko pitanje.

Novim se zakonom po prvi put sustavno uređuje institut referendumskog pitanja te propisuje koje formalno-pravne pretpostavke mora ispunjavati, a je li tako utvrđivat će Državno izborno povjerenstvo (DIP). Propisuje se i obveza upisa u evidenciju referendumskih inicijativa koje će u e-obliku voditi DIP.

Zakonom se definira pojam "potpis birača", određuje koji se potpis smatra pravovaljanim, pa će tako ime i prezime građana na referendumskoj inicijativi morati biti u istom obliku kao u službenim evidencijama, a glede vlastoručnog potpisa neće se ustrajavati na njegovoj čitljivosti, ali će morati biti jednak potpisu na osobnim dokumentima.

Detaljno se razrađuje postupak broja i pravovaljanosti potpisa, a obavljat će ga DIP u roku 30 dana od dana predaje potpisnih lista Saboru. Sabor je dužan, u roku od 30 dana od dana objave DIP-a da se dovoljan broj birača izjasnio o inicijativi, raspisati referendum.

Zakon definira tko će i na koji način moći promatrati održavanje referenduma, postupku provjere prikupljenih potpisa imat će pravo nazočiti predstavnik organizacijskog odbora i predstavnik odbora protivnika narodne inicijative ili osobe koje oni opunomoće.

Za osiguranje likvidnosti 200 milijuna eura

Sabor će o tom zakonskom prijedlogu raspravljati u četvrtak, a radni tjedan će otvoriti raspravom o zakonskom prijedlogu da potvrdi Ugovor o jamstvu s Međunarodnom bankom za obnovu i razvoj za Projekt pomoći poduzećima u osiguravanju likvidnosti u Hrvatskoj.

Taj se projekt, objasnio je ministar financija Zdravko Marić, financira zajmom od 200 milijuna eura, a ugovor o zajmu između Međunarodne banke za obnovu i razvoj i HBOR-a potpisan je 7. lipnja ove godine.

Krajnji korisnici projekta bit će poduzeća iz privatnog sektora, mala i srednja ili srednje kapitalizirana poduzeća.

Poduzeća mogu biti izvoznici, na koje je kriza uzrokovana pandemijom negativno utjecala, ali koji su i dalje financijski održivi, kazao je Marić.

Uz izvoznike, projekt će se usmjeriti i u poduzeća u slabije razvijenim regijama kojima upravljaju žene te u mlada poduzeća.

Sabor će u srijedu raspraviti izmjene zakona o otvorenim i alternativnim investicijskim fondovima te konačan tekst novog zakona o sjemenu i sadnom materijalu, zbog kojega se u javnosti podignula poprilična prašina.

Ministrica poljoprivrede Marija Vučković ističe da se tim zakonom potiče očuvanje biološke raznolikosti i sprječava širenje štetnih organizama, te prenose EU-ove smjernice kojima se u svim članicama Unije nastoji ujednačiti proizvodnja, umnažanje i stavljanje na tržište reprodukcijskog materijala.

Kako bi se poljoprivredni reprodukcijski materijal stavio na tržište treba proći certifikaciju, tj. službeni nadzor Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu.

Sjeme s poljoprivrednog gospodarstva iz skupine žitarica, uljarica i predivog bilja treba proći postupak dorade kako bi se osigurala minimalna prisutnost štetnih organizama, ako je ukupna površina na kojoj se proizvode te skupine bilja veća od sedam hektara.

U odnosu na prvo čitanje, dorađene su odredbe vezane za proizvodnju sjemena za vlastite potrebe i njegovu doradu, tako da je za sjeme s poljoprivrednog gospodarstva potreban postupak dorade samo za određene biljne vrste, kaže Vučković.