Zoran Pusić, predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava i Vesna Teršelič, direktorica Documente – Centra za suočavanje s prošlošću, potpisuju prosvjednu izjavu u povodu Prijedloga zakona o ništetnosti određenih pravnih akata pravosudnih tijela JNA, bivše SFRJ i Republike Srbije jer smatraju da će taj zakon zaštititi počinitelje zločina, koji danas žive u Srbiji ili Hrvatskoj
Teršelič i Pusić smatraju da postoje ozbiljne načelne zamjerke donošenju predloženog zakona. Naime, on neće pružiti sigurnost hrvatskim građanima koji se nepravedno pojavljuju u optužnicama, već će zaštititi počinitelje zločina, koji danas žive u Srbiji ili Hrvatskoj.
Da bi suđenje krivcima za počinjene ratne zločine o kojima je ovdje riječ bilo uspješno, nužna je suradnja između pravosuđa Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH. Žrtve su danas često građani jedne države, a počinitelji građani druge države. Kako će se bez takve suradnje suditi npr. osumnjičenima za zločine nad zarobljenicima u logorima gdje su počinioci građani Srbije s boravištem u Srbiji, a žrtve i svjedoci građani Hrvatske?
Zatim, optužnice koje stižu iz Beograda uistinu mogu biti loše zasnovane, više na političkim stavovima vremena kad su pisane nego na stvarnim, relevantnim dokazima. (U ovom konkretnom slučaju, koji je inicirao prijedlog spornog zakona, radi se o optužnici od prije 19 godina protiv 44 građana Hrvatske za ubojstvo 19 Srba iz Vukovara). Najbolji način da se osnovanost optužnica ustanovi je da te optužnice budu što prije preuzete od hrvatskog pravosuđa, savjesno pregledane i da ih onda DORH odbaci s pravno utemeljenim obrazloženjem ili, ako se nađe da su se zločini dogodili, podigne optužnicu protiv odgovornih na koje istraga, provedena u Hrvatskoj, ukaže.
Konačno, ujesto predlaganja ovakvog zakona hrvatska bi Vlada trebala postupit upravo suprotno. Trebala bi dogovorom pospješiti slanje svih postojećih optužnica da procesuira odgovorne za zločine i da skine prijetnju s hrvatskih građana koji su se nepravedno našli na takvim optužnicama. Ovakvim zakonom neće se postići ni jedno ni drugo, smatraju potpisnici Izjave.
Suradnja koja je vodila prema završetku mučnog procesa suđenja za ratne zločine biti će narušena i unazađena, tvrde Teršelič i Pusić, a nesigurnost nepravedno osumnjičenih s tih optužnica neće se ukloniti nego produžiti. Ovim zakonom sporne optužnice neće postati ništavne izvan granica RH i u tom smislu predloženi zakon neće pružiti ni zaštitu ni sigurnost hrvatskim građanima koji se nepravedno pojavljuju u tim optužnicama. Jedino koga će zaštititi su pravi krivci za zločine, koji danas žive u Srbiji ili Hrvatskoj i kojima bi ovaj zakon značajno povećao izglede da nikada za počinjene zločine ne odgovaraju, kaže se u Izjavi Documente i Građanskog odbora za ljudska prava (GOLJP).
