Vlada to predlaže dopunom Zakona o međunarodnom privatnom pravu uređujući tako područje međudržavnog posvojenja djece iz trećih država. "Dopunama Zakona, u skladu sa preporukama Vrhovnog suda od 5. siječnja, dodatno se uređuje zakonodavni okvir u postupcima priznanja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece iz trećih zemalja koje nisu ugovornice Konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem", kaže ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica.

Dopunama, koje će Hrvatski sabor donijeti u hitnom postupku, povećat će se pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja, budući da će se tražiti dokaz o legalizaciji strane sudske odluke o posvajanju djeteta, a time se istodobno štiti i najbolji interes djeteta. Uređuje se i da posvojitelji moraju biti upisani u Registar potencijalnih posvojitelja u Hrvatskoj te uvodi obveza suda da u priznavanju strane sudske odluke o međudržavnom posvojenju obavijesti nadležno ministarstvo. "Time se osigurava podrška obiteljima nakon dolaska djeteta u Hrvatsku te praćenje njegove prilagodbe u posvojiteljskoj obitelji", istaknuo je ministar Malenica.

Na taj se način, zaključio je, povećava pravna sigurnost kod međudržavnih posvojenja iz trećih država koje nisu ugovornice Konvencije radi zaštite dobrobiti interesa djece.

Osme izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima

Sabor će također raspraviti osme izmjene i dopune Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama EU.

Razlog za njih je Pismo službene obavijesti Europske komisije u vezi prenošenja Okvirne odluke Vijeća od 13. lipnja 2022. godine o europskom uhidbenom nalogu i postupcima predaje između država članica u nacionalno zakonodavstvo.

Komisija je, naime, utvrdila da Hrvatska u svoje zakonodavstvo nije prenijela ili nije pravilno prenijela neke članke Okvirne odluke, npr. o privremenom transferu, razlozima za moguće neizvršenje europskog uhidbenog naloga itd.