Hrvatski sabor ovaj bi tjedan trebao raspraviti izmjene Zakona o obnovi od potresa koje bi obnovu trebale ubrzati, potom antikorupcijsku strategiju do 2030. te imenovati Roberta Šveba novim glavnim ravnateljem Hrvatske radiotelevizije (HRT)
O tom imenovanju, kojeg mu formalno predlaže Odbor za medije, Sabor će raspravljati u utorak, dok je glasovanje predviđeno za srijedu, naime, 21. listopada, istječe rok za izbor ravnatelja, pa ako se to ne dogodi, natječaj će se morati ponoviti.
O Švebovu imenovanju Sabor je pokušao raspravljati prošli četvrtak, no to je, izlaskom za saborsku govornicu, opstruirala oporba koja tvrdi da ga se pokušava imenovati u proceduri koja je sve samo ne zakonita, poslovnička, transparentna, a Šveb u „eklatantnom sukobu interesa“ .
vezane vijesti
Vjetar u leđa oporbi dao je Odbor za Ustav i Poslovnik utvrdivši da je nadležni Odbor za medije Šveba predložio u proceduri koja nije u skladu sa saborskim Poslovnikom, pa će se sjednica Odbora za medije ponoviti u ponedjeljak.
Oporba, koja traži načine da se spriječi Švebovo imenovanje, o tome bi se, kako se doznaje, trebala dogovarati tijekom ponedjeljka.
Brža i jednostavnija obnova
Zakon o obnovi od posljedica zagrebačkog i petrinjskog potresa mijenja se s ciljem da se obnova pojednostavi i ubrza, riješe 'uska grla' utvrđena u dosadašnjoj obnovi. Potres jačine 5,5 stupnjeva pogodio je Zagreb i njegovu okolicu 22. ožujka 2020., Petrinju je 29. prosinca iste godine zatresao potres jačine 6,2 po Richteru.
Izmjenama će se građani osloboditi obveze da konstrukcijsku obnovu financiraju u 20 postotnom iznosu, u Zagrebu država preuzima na sebe 80 posto troška, Grad 20 posto, na Banovini, gdje je proglašena katastrofa, država će u potpunosti financirati konstrukcijsku obnovu.
Novina je i mogućnost predfinanciranja troškova konstrukcijske obnove. Novčana pomoć za obnovu zgrade moći će se isplatiti i prije početka obnove (na račun obvezne pričuve) u tijeku same obnove (po ispostavljenim privremenim računima), kao i nakon završene obnove, naveo je resorni ministar Darko Horvat.
Više neće biti potrebno utvrđivati složene imovinsko-pravne odnose, koji su do sada znatno kočili obnovu, ukida se zabrana raspolaganja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnoga prava na njoj.
Izmjenama će se ubrzati postupci javne nabave, donijet će se pravilnik kojim će se urediti pravila o nabavi robe, usluga i radova čija je procijenjena vrijednost manja od europskih pragova.
Otvara se mogućnost gradnje stambeno-poslovnih i višestambenih zgrada na područjima na kojima je proglašena katastrofa, te jednostavnije uklanjanje zgrada koje prijete sigurnosti građana.
Na područjima pogođenima potresom pregledano je gotovo 50 tisuća objekata, njih 10.600 označeno je "žutom naljepnicom" tj. privremeno su neuporabljive i trebaju obnovu, a njih 5.305 "crvenom naljepnicom" odnosno u potpunosti su neuporabljive.
Prioriteti u borbi protiv korupcije
Prijedlogom strategije sprječavanja korupcije do 2030. godine, koji će Sabor raspraviti u četvrtak, uređuju se prioriteti javne politike borbe protiv korupcije i pet posebnih ciljeva. To su jačanje institucionalnog i normativnog okvira za borbu protiv korupcije, jačanje transparentnosti i otvorenosti rada tijela javne vlasti, jačanje sustava integriteta i upravljanja sukobom interesa, jačanje antikorupcijskih potencijala u sustavu javne nabave te podizanje javne svijesti o štetnosti korupcije.
