Dnevni red je dopunjen i sa Zakonom o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, o kojem bi zastupnici trebali raspravljati već u popodnevnim satima, oko 15 sati. Podsjetimo, radi se o izmjenama zakona koje propisuju kazne za kršenje epidemioloških mjera.

U dnevni red su uvršetni i Zakon o lokalnim izborima, Zakon o lokalnoj samoupravi te Zakon o Gradu Zagrebu.

Uoči glasanja predsjednik Sabora Gordan Jandroković zastupnike je obavijestio da glavna državna odvjetnica sutra neće moći predstavljati izvještaj DORH-a jer se nalazi u obaveznoj izolaciji.

Hrvoje Zekanović iz Suverenista upitao je da li je točno da će se na ovoj sjednici proglasiti isključivi gospodarski pojas, na što mu je Jandroković rekao da je to namjera.

Za riječ se javio i Miro Bulj, koji je pokušavao podsjetiit da je Most predlagao proglašenje IGP-a, no predsjednik Sabora ga je odmah preknuo i rekao da zlorabi poslovnik. 'Ovo što radite je populizam', kazao je Jandroković.

Nakon toga zastupnici su krenuli raspravljati o poreznoj reformi, odnosno o paketu zakona iz porezne domene. Tako se predloženim izmjena Zakona o PDV-u odredbe toga zakona usklađuju se s direktivama EU, među kojima je i ukidanje oslobođenja od plaćanja PDV-a za uvoz pošiljaka male vrijednosti (do 22 eura) iz trećih zemalja. Tako će i hrvatski građani koji kupuju putem interneta iz zemalja izvan EU-a od 1. srpnja 2021. plaćati PDV-a za male pošiljke uvezene u EU čija je vrijednost manja od 22 eura, pojasnio je potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić.

Što se tiče poreza na dobit, snižava se opća stopa za sve koji imaju godišnji promet do 7,5 milijuna kuna, s 12 posto na 10 posto. S 12 na 10 posto smanjuje se i stopa poreza po odbitku pri isplati dividendi i udjela u dobiti, a s 15 na 10 posto stopa poreza po odbitku za isplate naknade za nastupe inozemnih izvođača.

Predloženim se izmjenama zakona o porezu na dohodak snižavaju stope s 24 na 20 posto te sa 36 na 30 posto, a kako je taj porez prihod lokalnih jedinica to će za njih značiti i oko dvije milijarde kuna manji prihod.

No, ukupni trošak predloženih izmjena poreza na dohodak od dvije milijarde kuna odgovara trošku predloženih izmjena zakona o financiranju lokalnih jedinica. Njima se povećavaju udjeli općina i gradova te županija u raspodjeli poreza na dohodak - općina i gradova sa 60 na 74 posto, a županija sa 17 na 20 posto, dok udio za decentralizirane funkcije ostaje 6 posto.

Uz predloženo smanjenje stopa poreza na dohodak sa 36 na 30 posto te s 24 na 20 posto, izmjenama Zakona o porezu na dohodak od početka iduće godine smanjit će se s 12 na 10 posto stopa koja se primjenjuje pri oporezivanju godišnjih i konačnih dohodaka te paušalnog oporezivanja djelatnosti.

Također se definira i da se iz poreza na dohodak izuzima nacionalna naknada za starije osobe, koja se uvodi s početkom iduće godine i iznosit će 800 kuna mjesečno. No, stroži porezni tretman predviđen je za slučajeve kada se utvrdi nesrazmjer dohotka i imovine, jer se predviđa povećanje te "kaznene stope", sa 54 na 60 posto.

U raspravi sudjeluju i oni zastupnici koji se nalaze u samoizolaciji. Tako se s pitanjem od kuće javila GLAS-ova Anka Mrak Taritaš, koju je zanimalo hoće li, slično kao u Škotskoj koja je ozakonila da ulošci i tamponi budu besplatni, Hrvatska barem smanjiti PDV na higijenske potrepštine.

'O tome smo već raspravljali. U jednom trenutku je bilo tumačenje da se ne može zadirati u taj segment,ali sada vidimo po drugim zemljama da može. I Hrvatska će o tome zamisliti. U ovim promjenema ne, ali i ja sam obavio razgovore s čjudima iz nekih udruženja. Za neke od idućih krugova reforme razmislit ćemo o tome. Nije moguće potpuno ukidanje PDV-a, ali što se tiče snižene stope o tome možemo razmisliti', reako je Marić.

U ime Mosta u raspravi je sudjelovao Zvonimir Troskot. 'Govorili smo da je ovdje riječ o petoj poreznoj reformi, no ako se stvarno pogleda život naših građana, da li su te reforme dovele do boljeg života? Vozio sam se danas do posla i vidio sam da naši građani kopaju po smeću, a to nitko ne govori. Gladni su', kazao je Troskot.

Pohvalio je intenciju da se porez na dohodak smanji. 'Treba imat hrabrosti za jedan takav potez, no to smanjenje poreza na dohodak će stvoriti proračunsku rupu koju će trebati nadoknaditi. Jedino kako ćemo ju moći pokriti je ponovno dugovanje. Da li je ekonomski oportunije zadužit se i pokriti tu rupu ili ostaviti porez, no taj podatak nemamo', kazao je Troskot.

Upozorio je i na 'tsunami' ovrha zbog čega građani manje sudjeluju u potrošnji.

Upitao je zašto su kafići, restorani, teretane zatvoreni, a uvoznički lanci su otvoreni. 'Zašto takva pogodovanja? Zbog čega se štite uvozni lobiji? Zašto su neki dućani otvoreni, a mali obrtnici i poduzetnici su zatvoreni i ne mogu raditi?', upitao je Troskot.

Na sličnom tragu je bio i Hrvoje Zekanović iz Suverenista. 'Plaćaju li svi koji u Hrvatskoj posluju PDV, odnosno porez? Ne. Vjerujem da svi koristimo društvene mreže i te društvene mreže zarađuju golemi novac u Hrvatskoj, od reklama na mrežama Hrvatska nema ništa. Zarađuju milijarde i milijarde kuna, a Hrvatska od toga nema ništa. Plaćaju li oni poreze? Ja mislim da ne. Ajmo mi to oporezovati. A malom poduzetniku koji nije platio pristojbu ćemo sjest na šiju', kazao je, a slično pitanje postavio je i za Booking.com.

O paketu poreznih zakona je bespredmetno raspravljati budući da je donesen proračun, kazao je SDP-ov Boris Lalovac. 'Podaci za treći kvartal govore o gospodarskom padu od 10 posto. Razumijem Vladu da pokušava poreznim izmjenama potaknuti potrošnju sljedeće godine, i to je legitimno. No i rizično jer ne znamo kakva će biti gospodarska aktivnost', rekao je Lalovac.

U dva kvartala smo izgubili 27 milijardi u dodanoj vrijednosti, kazao je. 'To je jedan proračun zdravstva i to je vrlo teško nadoknaditi bilo kakvim poreznim izmjenama', rekao je.

Prosinac je mjesec potrošnje, kaže. 'Mjere koje je Vlada morala uvesti da bi suzbila epidemiju pokazuju koliko je tanka granica između uspjeha i neuspjeha', rekao je Lalovac.