Daniel Spajić (Klub Domovinskog pokreta) rekao je da rebalansom proračuna njegovi rashodi rastu za 6,6 milijardi kuna tj. baš onoliko koliko je potrebno da deficit proračuna bude malo ispod tri posto kako se ne ugrozile odluke EU vezane uz uvođenje eura. No, kako je istaknuo, glavni izvori rebalansa proračuna su povećani prihodi od poreza i "daljnja milostinja iz EU".

Upozorio je da se "dubioza u zdravstvenom sustavu netransparentno širi" i, kako je rekao, stvari se ministru Vili Berošu "skrivaju kao zmija noge". Spajić je naveo i da će u u idućoj godini u tom sektoru nedostajati oko osam milijardi kuna, te će se to morati naplatiti iz državnog proračuna.

Katarina Peović (Klub HSS i RF) rekla je da od pet kriterija konvergencije za ulazak u eurozonu naša zemlja godinama ne zadovoljava kriterij javnog duga ispod 60 posto BDP-a, ne zadovoljava kriterij deficita opće države ispod tri posto BDP-a te ne zadovoljava ni kriterij vezan uz stabilnost cijena. Također, smatra i da se Hrvatska narodna banka ni sada ne bavi kontrolom inflacije, a to neće raditi ni nakon ulaska u eurozonu.

I Ružica Vukovac (Klub Za pravednu Hrvatsku) upozorila je da građane "ubija" inflacija dok država ubire sve više poreza i bjesomučno ga troši. No, navela je i da će se potrošiti više sredstava nego se "ubralo" pa je 9,2 milijarde kuna ukupno povećanje rashoda države.

Vukovac je kazala i da inflacija od 9,4 posto u travnju nije bilo iznenađenje jer je bilo očigledno da se započeti višemjesečni rast potrošačkih cijena neće lako zaustaviti.

Upozoravajući na posljedice ruske agresije na Ukrajinu, Vukovac je rekla da u našoj zemlji trebamo očekivati prelazak inflacije na dvoznamenkasti broj, što neće priznati HNB ni Ministarstvo financija iako, smatra, građani vide što se događa.

Na opasnost rasta inflacije upozorile su tijekom pojedinačne rasprave i Vesna Vučemilović (Suverenisti) te SDP-ova Mirela Ahmetović koja je rekla da je rast inflacije u našoj zemlji počeo i prije ruske agresije na Ukrajinu.

"Ruska agresija na Ukrajinu samo je pogurala inflatorni pritisak na koji su upozoravali i koji su vidjeli svi osim Vlade. Njima je to bilo smiješno", ustvrdila je.

Oporba je i tijekom poslijepodnevne pojedinačne rasprave nastavila upozoravati na velike dugove u zdravstvu uz ocjenu da od obećane reforme u tom sektoru nema ni "r".

Ivana Kekin (Nova ljevica) rekla je da reforme zdravstva nema ni na vidiku te naglasila da je u zadnjih 14 godina HZZO odlukama Ministarstva zdravstva privatnoj poliklinici Medikol isplatio više od milijardu kuna. Pri tome se velika većina sredstava odnosi na Pet CT pretrage, važne u dijagnostici i liječenju onkoloških bolesti.

Upozorila je i da je za tih 14 godina za potrebe javnog zdravstva nabavljen samo jedan Pet CT uređaj - na KBC-u Zagreb, a ostala četiri uređaja koja postoje u zemlji su u vlasništvu Medikola.

Urša Raukar-Gamulin (Možemo) najavila je amandman vezan uz restauraciju hrvatskih klasičnih dugometražnih filmova na celuloidnoj traci u iznosu od 15 miljuna kuna upozorivši da ćemo, ako se nastavi sa tempom restauracije od dva filma godišnje, sigurno doživjeti potpuno uništenje vrijedne filmske ostavštine.

Istaknula je da su sve zemlje u okruženju, a posebice sve zemlje EU, zaštitile svoj filmski fond, a jedino nije naša zemlja.

Za razliku od oporbe vladajući su isticali da je Vlada cijelo vrijeme nakon potresa i covid-krize donosila vrlo odgovorne mjere kako bi prije svega pomogla građanima. HDZ-ova Grozdana Perić rekla je da oporba ne prepoznaje ništa što je od onoga što je napravljeno i s ovim rebalansom, naglasivši da se u prethodnom razdoblju itekako vodilo računa o gospodarstvu, poduzetnicima, stanovništvu i umirovljenicima.

Također, u pandemiji koronavirusa, poručila je, Vlada je reagirala brzo i efikasno pri čemu je potrebnim sredstvima pomogla više od 170.000 poduzetnika.