Odgovarajući na pitanja novinara, Marić je rekao da je u rebalansom "za nabavu plina predviđeno 75 milijuna kuna, što nije velik iznos, no pritom je ta stavka otvorena, pa postoji mogućnost preraspodjeljivanja".

Kada je pak riječ o jamstvenom dijelu, ukupni iznos doseže milijardu kuna, izjavio je Marić, dodavši da će cjelokupni model za osiguranje opskrbe plinom za iduću sezonu biti predstavljen kada bude do kraja uobličen.

Istaknuo je da je cilj pronaći model koji će značiti adekvatno punjenje kapaciteta i osiguravanje sveg potrebnog za sigurnu iduću sezonu grijanja, a na modelu rade i resorno ministarstvo, zatim ono financija, HBOR, kao i predstavnici opskrbljivača plinom.

Upitan znači li to da će se država upustiti u nabavu plina odnosno punjenje skladišta, Marić je rekao "kada kažete država, u širem smislu da", potvrdno odgovorivši da to podrazumijeva i suradnju države i HEP-a.

No, više puta je ponovio da će "svi detalji biti poznati uskoro", jednako odgovorivši i na pitanje jesu li u priču uključeni i Ina i PPD.

Podsjetimo, Marić je u subotu, odgovarajući na pitanja novinara o navedenom modelu, pojasnio da se u normalnim okolnostima u razdoblju između dviju sezona grijanja skladišta pune plinom. No, trenutna otegotna okolnost je što su nabavne cijene plina izuzetno visoke, pa mali opskrbljivači plinom to vrlo teško mogu financijski podnijeti, rekao je između ostalog Marić, također poručivši da će cijeli model biti uskoro predstavljen.

Rebalans bi trebao biti dovoljan do onog tehničkog krajem godine

Marić je kazao i da bi ovaj rebalans trebao biti dovoljan do kraja godine. Naime, na novinarski upit kada se može očekivati novi rebalans, Marić je odgovorio da bi ovo trebao biti dovoljan rebalans do kraja godine.

"Mi krajem godine već na neki način tradicionalno, i u onim dobrim pa i lošim godinama, imamo jedan tehnički rebalans, kojim zapravo samo konstatiramo i podvlačimo crtu kako i na koji način stojimo s prihodima, odnosno rashodima proračuna. U međuvremenu, ne daj bože da se dogodi nešto značajnije odstupanje, pa ćemo morati biti spremni na to, međutim ovaj rebalans bi nam trebao biti dovoljan do kraja godine, odnosno do tog tehničkog", kazao je.

Predstavljajući prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna Marić je na sjednici Vlade kazao kako se povećava jamstvena pričuva, jer je protesirano jedno jamstvo. Na novinarski upit nakon sjednice Vlade koje je jamstvo nenadano došlo na naplatu, Marić je odgovorio da je to od strane VTB-a, za Brodosplit, u iznosu od 32 milijuna eura.

Inače, Vlada je s današnje sjednice uputila u saborsku proceduru prijedlog rebalansa ovogodišnjeg proračuna, kojim predlaže povećanje prihoda za 6,6 milijardi kuna, rashoda za 10,9 milijardi kuna, pa će proračunski deficit opće države po ESA metodologiji porasti za 1,4 milijarde kuna, na 13,4 milijarde ili 2,8 posto BDP-a. Udjel javnog duga u BDP-u, pak, nastavlja se smanjivati, ove godine za 3,6 postotnih bodova u odnosu na godinu ranije te će iznositi 76,2 posto BDP-a. 

Prihodna strana proračuna ukupno raste u za 6,6 milijardi kuna ili 4 posto, na 171 milijardu kuna, a rashodna strana za 10,9 milijardi kuna, na 184,7 milijardi kuna.

Najveće povećanje rashoda odnosi se na sustav zdravstva, za otprilike 4 milijarde kuna. Od toga se 3,5 milijardi kuna odnosi na dugove i obveze bolnica i ljekarni prema dobavljačima, naveo je Marić.

Slijede mirovine i mirovinska primanja, koje se povećavaju za 1,5 milijardi kuna zbog indeksacije i dodataka u Vladinom paketu antiinflatornih mjera. Stavka Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike tako se povećava za 3 milijarde kuna.

Marić je istaknuo i nabavu robnih zaliha, najvećim dijelom vezano uz situaciju s Ukrajinom, koja se povećava za 697 milijuna kuna. Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, u čijem su sustavu robne zalihe, proračun se pritom povećava za 1, 7 milijardi kuna u odnosu na tekući plan proračuna, koji uzima u obzir sve preraspodjele unutar proračuna koje su učinjene u prvih pet mjeseci.