Sjedinjene Države i Europska unija rekle su u četvrtak da žele brz napredak u normalizaciji odnosa Srbije i Kosova, a njihov zajednički posjet Beogradu i Prištini odražava solidarnost i jedinstvo SAD-a i EU-a u uvjerenju da Balkan treba biti dio europske zajednice, s Kosovom i Srbijom na tom putu.
"Želimo brz napredak u procesu normalizacije odnosa Srbije i Kosova, primjenu prethodno postignutih dogovora i rekli smo i u Beogradu i u Prištini da se mora provesti sve što je dogovoreno, a obje strane znaju šta nisu ispunile", istaknuli su na zajedničkoj tiskovnoj konferenciji izaslanici SAD-a i EU-a za zapadni Balkan Gabriel Escobar i Miroslav Lajčak.
Poruku o eurointegraciji zapadnog Balkana i ključni značaj tog procesa naglasili su i u razgovoru u srijedu navečer s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, inzistirajući na preuzetim obvezama obje strane u dosadašnjim pregovorima o normaliziranju odnosa.
Lajčak je u četvrtak navečer pozdravio "posvećenost Srbije dijalogu s Kosovom", naglasivši da su pregovori koji se vode pod okriljem Unije povezani s procesom europskih integracija Srbije i Kosova.
Komentirajući svoju jučerašnju izjavu u Prištini da se "u okviru dijaloga ne vode pregovori o statusu Kosova, nego o odnosima Srbije i Kosova", Lajčak je rekao da je njegova uloga posredovanje u postizanju pravno obvezujućeg sporazuma Beograda i Prištine.
Veleposlanstvo Sjedinjenih Država u Prištini priopćilo je, po ispraćaju dvojice izaslanika nakon njihova posjeta Kosovu, da je potreban angažman svih u postizanju sveobuhvatnog sporazuma "fokusiranog na uzajamno priznavanje".
„Status quo je neodrživ. Potičemo konstruktivan, fleksibilan i hitan angažman svih u postizanju sveobuhvatnog sporazuma o normaliziranim odnosima, fokusiranog na uzajamno priznavanje. Nitko ne traži od kosovskih lidera da kompromitiraju suverenitet Kosova, ustupe njegov teritorijalni integritet ili krše njegov Ustav. To je svetinja“, istaknulo je američko veleposlanstvo u Prištini.
Escobar je izjavio da SAD nisu dio dijaloga Beograda i Prištine, ali je najavio financijsku, političku i tehničku pomoć u nadi da će "rezultati potvrditi ogromni potencijal" te regije.
Uz sporno formiranje Zajednice srpskih općina (ZSO) na Kosovu, koja bi imala dio izvršnih ovlasti, na čemu inzistira Srbija, Prištini Beograd zamjera i što kosovskim Srbima nije omogućeno glasanje na referendumu o ustavnim promjenama 16. siječnja i traži da im se to pravo ne uskrati na parlamentarnim i predsjedničkim izborima u travnju.
Lajčak je rekao kako EU i SAD vjeruju da svi građani trebaju imati mogućnost sudjelovanja u demokratskim procesima, ali da treba postići suglasnost o modalitetima. I Escobar drži da "svi građani u regiji trebaju slobodno i lako glasati, bez obzira gdje žive".
Američki dužnosnik u pogledu ZSO poručuje da se o tome moraju dogovoriti obje strane.
Službeno stajalište Prištine je da ZSO ne mogu imati status na kojem inzistira Beograd jer je to u suprotnosti s Ustavom Kosova, te da nema potrebe za "zajednicom koja povećava napetosti i narušava odnose".
Kosovski premijer Albin Kurti izjavio je da se Kosovo ne boji ZSO već da su „oprezni, jer nitko ne želi Republiku Srpsku na Kosovu“.
"Mora se razgovarati o ZSO. Mi nemamo viziju kako to treba biti realizirano, do toga moraju doći dvije strane", rekao je Escobar.
Kosovo je u veljači 2008. jednostrano proglasilo neovisnost koju Srbija ne priznaje i osporava Prištini pravo na članstvo u UN-u. Dijalog o normaliziranju odnosa koji je započeo pod pokroviteljstvom EU-a rezultirao je u travnju 2013. Briselskim sporazumom, ali su Priština i Beograd, uz stalne napetosti i krize u odnosima, i dalje daleko od ishoda kojim bi obje strane bile zadovoljne.
Stajalište EU-a je da bi Srbija i Kosovo morali postići sveobuhvatni pravno obvezujući sporazum, dok SAD inzistiraju da ishod treba biti uzajamno priznanje koje Beograd kategorički odbacuje kao mogućnost.
