Izvješća State Departmenta o ljudskim pravima u ostatku svijeta pripremaju se u američkim veleposlanstvima i konzulatima, a američka tradicija prikupljanja 'najtočnijih mogućih informacija' o stanju ljudskih prava u stranim zemljama stara je puna četiri desetljeća. Proceduru nastanka izvješća objašnjava novi američki šef diplomacije, biznismen Rex Tillerson.

'Pripremaju ih službenici za ljudska prava u američkim misijama širom svijeta, pregledavajući informacije dostupne u širokoj lepezi civilnog društva, vlasti i ostalih izvora. Ova izvješća rezultat su tisuća radnih sati jer tim u svakoj državi prikuplja i analizira informacije. Ministarstvo vanjskih poslova nastoji sačiniti objektivna izvješća, istovrsna u djelokrugu i kvaliteti', poručio je Tillerson, uzdanica američkog predsjednika Donalda Trumpa, u predgovoru izvješćima za 2016.

Otkrio je da izvješća State Departmenta koriste sve tri grane američke vlasti, kao resurs u oblikovanju politika i odluka, diplomatskih angažmana te odlučivanju o distribuciji inozemne pomoći i podršci u sigurnosnom sektoru. No teško je očekivati da će administracija Donalda Trumpa zbog grozomornog stanja ljudskih prava u, primjerice, Saudijskoj Arabiji, inače uredno opisanog u izvješću State Departmenta o toj zemlji, utjecati na distribuciju američke vojne pomoći ili ugroziti poslovanje Exxon Mobilea u kraljevini. Taj naftni div, kojega je do jučer vodio upravo Rex Tillerson, jedan od najvećih stranih ulagača u Saudijsku Arabiju.

Mađarska dobila po ušima jače od Hrvatske

Hrvatska je pod osobitim povećalom međunarodne zajednice, ne samo kao članica Vijeća za ljudska prava Ujedinjenih naroda, nego i zato što bi u 2018. trebala predsjedati Odborom ministara Vijeća Europe. U tom Odboru sjedit će i predstavnik Mađarske, koja je zbog ksenofobne politike premijera Viktora Orbana od Amerikanaca 'dobila po ušima' jače nego Hrvatska, iako je upitno hoće li međunarodne tvrtke zbog toga preispitati svoje poslovanje u toj zemlji. U Budimpešti nedostaje radne snage, no Orban se protivi uvozu stranih radnika i poručuje da je etnička homogenost Mađarske jedan od pokretača rasta zemlje.

Izvješće State Departmenta o Mađarskoj ima čak 61 stranicu i donekle se poklapa s izvješćem o Hrvatskoj (22 stranice), pa su tako u obje zemlje, primjerice, detektirani loši uvjeti u zatvorima, antisemitizam i diskriminacija etničkih manjina, žena i djece te trgovina ljudima. No stanje u Mađarskoj ipak je daleko teže, a kao glavni problem apostrofirano je postupanje prema migrantima, uz fizičko zlostavljanje i ksenofobnu retoriku. U toj zemlji ljudska prava urušavaju se od 2010., u paketu s erozijom vladavine prava, mogućim kršenjem međunarodnog humanitarnog prava, slabljenjem načela ravnoteže trodiobe vlasti, demokratskih institucija i transparentnosti te zastrašivanjem neovisnih, slobodnomislećih glasova u društvu.

Novosel: Evidentni negativni trendovi u Hrvatskoj

Ivan Novosel, programski direktor Kuće ljudskih prava, potvrđuje da je Veleposlanstvo SAD-a u Zagrebu kontaktiralo s tom mrežom organizacija civilnog društva u kontekstu sadržaja izvješća, kao i s drugim nevladinim organizacijama i institucijama u svrhu sklapanja cjelovite slike o tome što se događa po pitanju ljudskih prava i kroničnih problema ove zemlje, poput neučinkovitosti hrvatskog pravosuđa i problema u ostvarivanju prava na dostupnost pravde, uz 520.000 neriješenih sudskih predmeta.

'Postoji konzistentnost u smislu da ne nabrajaju samo loše stvari, pa tako civilni nadzor nad represivnim aparatom ocjenjuju zadovoljavajućim. Koliko ja vidim, generalna ocjena je zadovoljavajuća, osim nekoliko stvari koje su bile užasno loše u 2016. i koje prepoznaje cijela međunarodna javnost - što druge države, a što neovisna tijela poput povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe, organizacija poput Amnesty Internationala itd.', kaže Novosel.

Negativni trendovi u određenim područjima su evidentni, poput kontinuiranog problema s trgovinom ljudi i ograničavanjem medijskih sloboda, govora mržnje i nasilja prema svakome tko je drukčiji, prije svega pripadnicima nacionalnih manjina s naglaskom na Srbe, te LGBT osobama.

Prošle godine opet se pojavilo političko miješanje u rad nezavisnih institucija, primjerice odbijanjem izvješća pučke pravobraniteljice po ideološkom političkom obrascu, a problematičan je bio i napad na autonomnost sustava financiranja organizacija civilnog društva i građanstva iz javnih prihoda.

'Svi trendovi opisani u izvješću State Departmenta točni su i pokazuju da su segmenti u kojima se Hrvatska niz godina ponosila i hvalila u procesu pristupanja Europskoj uniji, kao što su odnos prema manjinama i sustav civilnog društva, sada dobrim dijelom potonuli. A odnos prema tome, kao i stanje medijskih te sloboda LGBT osoba, zapravo je, u zemljama poput Hrvatske, lakmus-papir političke predanosti vlasti unapređivanju ljudskih prava', dijagnosticira Novosel.

To što je Hrvatska, kao svježa članica UN-ova Vijeća za ljudska prava, pod povećalom on vidi kao 'priliku za sve nas u Hrvatskoj, pogotovo za Vladu, da se negativni trendovi preokrenu i da krenemo u sustavno rješavanje pitanja ljudskih prava i života građana Hrvatske'.

U ime Hrvatske, ali i cijele Europe, o ljudskim pravima ovog tjedna na međunarodnom terenu govori pučka pravobraniteljica Lora Vidović, ista ona čije je izvješće za 2015. odbio prihvatiti Hrvatski sabor, na što je upozorio i State Department. Pravobraniteljica Vidović jednoglasno je izabrana za predsjedateljicu Europske mreže nacionalnih institucija za ljudska prava (ENNHRI) u sklopu Globalnog saveza nacionalnih institucija za ljudska prava (GANHRI), čija se godišnja konferencija upravo održava u Ujedinjenim narodima u Ženevi.

Za taj uspjeh Lore Vidović zaslužni su njezin kvalitetan rad, temeljem kojeg njezina godišnja izvješća redovito i u velikoj mjeri koristi i američko veleposlanstvo u Zagrebu, ali i diplomatsko iskustvo, koje je stjecala u Ministarstvu vanjskih poslova s današnjim premijerom Andrejom Plenkovićem na počecima karijere. Odatle i njegova poruka pred kamerama da će, budući da se on i pravobraniteljica znaju već 25 godina, vrlo rado s njom porazgovarati o tome ima li ona 'neku želju za konzultaciju s predsjednikom Vlade'. 

Podsjetimo, Plenkovića su iritirale tvrdnje Lore Vidović da posljednji događaji kršenja ljudskih prava u Hrvatskoj nisu izdvojeni slučajevi nego trend koji bi trebalo snažnije sankcionirati, a dužnosnici, posebno Vlada, trebali bi pritom slati jasnije poruke. Nakon što je premijer, u nedostatku argumenata, spomenuo njihovo poznanstvo, pravobraniteljica je otkrila da mu je prije tri mjeseca poslala dopis tražeći sastanak da mu objasni stanje ljudskih prava iz perspektive neovisne institucije kojoj je na čelu. Premijer za to nije našao vremena.

Inače, pravobraniteljica je u svom posljednjem izvješću pretresla stanje ljudskih prava u Hrvatskoj kroz 50-ak tematskih poglavlja unutar područja socijalne skrbi, socijalne sigurnosti starijih, radnih i službeničkih odnosa, branitelja, zaštite okoliša, pravosuđa, imovinskopravnih odnosa, postupanja policijskih službenika, energetskog siromaštva, ovrha, komunalnih i drugih javnih usluga, zdravlja, civilnih žrtava rata, obrazovanja, diskriminacije, prava nacionalnih manjina, osoba lišenih slobode itd.

Izvješće Lore Vidović sadrži čak 160 preporuka, među kojima je i preporuka Ministarstvu pravosuđa i Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina da zajednički revidiraju način prikupljanja podataka o kaznenom djelu javnog poticanja na nasilje i mržnju, kao i Ministarstvu unutarnjih poslova da kontinuirano radi na provedbi edukacije policijskih službenika o prekršajnoj i kaznenoj odgovornosti za djela vezana za govor mržnje te druga kaznena djela i prekršaje povezane s diskriminacijom.