"Amerika mora uvijek biti vođa na svjetskoj sceni", rekao je Obama u srijedu. "Vojska će uvijek biti kralježnica tog vodstva", kazao je, ali i dodao da američke vojne akcije "ne mogu biti jedina - pa čak ni primarna - sastavnica našeg vodstva u svim situacijama".

Otkako je na položaju američkog predsjednika, podsjetio je Obama, SAD su okončale rat u Iraku, pripremaju se završiti sukob u Afganistanu, desetkovale su vodstvo al-Kaide u graničnom području između Pakistana i Afganistana i eliminirale Osamu bin Ladena.

Sad se vanjska politika mora usmjeriti na stalnu terorističku prijetnju koja "više ne dolazi iz središnjeg vodstva al-Kaide", nego iz "raspršenih ogranaka al-Kaide i ekstremista, koji žele naškoditi zemljama u kojima djeluju", rekao je Obama.

"Zato moramo razraditi strategiju koja će se moći nositi s tim difuznim prijetnjama bez slanja naših vojnika u druge zemlje", naglasio je.

On je Kongresu uputio prijedlog da borbu protiv terorizma osnaži tako što će odobriti osnivanje novog Fonda za partnerstva u borbi protiv terorizma, koji bi raspolagao s 5 milijardi dolara za "uvježbavanje, ojačavanje i olakšavanje situacije u partnerskim zemljama koje su na prvoj crti bojišnice u zemljama kao što su Jemen, Somalija i Libija".

Također je izrazio uvjerenje da SAD u svojem djelovanju moraju biti transparentnije i glede povoda za pojedine akcije i glede načina na koji se one izvode, bilo da je riječ o bespilotnim letjelicama ili uvježbavanju snaga partnerskih zemalja.

Branio je svoju odluku da ne šalje američke vojnike u "sve izrazitije sektaški građanski rat" u Siriji koji se "neće moći riješiti vojnim putem", ali i obećao da će pojačati potporu sirijskoj oporbi i pomoći susjednim zemljema koje su suočene s desecima tisuća sirijskih izbjeglica.

Amerika će, ponovio je Obama, koristiti vojnu silu, "pa i jednostrano", ako su ugroženi njezini vitalni interesi ili životi Amerikanaca, ali kod globalnih je pitanja taj prag ipak viši.

"U takvim slučajevima ne bismo smjeli ići sami, nego mobilizirati saveznike da se pridruže kolektivnoj akciji. Moramo proširiti opseg sredstava kojima se borimo za nešto tako da uključimo diplomaciju, sankcije, izolaciju, nužnost provedbe međunarodnog prava i - ako je opravdana, nužna i učinkovita - multilateralnu vojnu akciju", kazao je američki predsjednik.

Amerika, po ocjeni svojeg predsjednika, dugo nije bila snažnija u odnosu na ostatak svijeta, a "oni koji tvrde drugačije, koji kažu da Amerika slabi i da gubi ulogu svjetskog vođe, ili loše tumače povijest ili se bave strančarenjem".

Obama je na početku svojeg prvog mandata imao nekoliko velikih vanjskopolitičkih uspjeha, ali je već dosta dugo na udaru snažnih kritika zbog "pasivnog" ponašanja Amerike u nekim situacijama.

Najglasniji oponent Obamine vanjske politike je republikanski senator iz Arizone John McCain, koji je izgubio predsjedničku utrku od Obame na izborima 2008. On tvrdi da je Obamino neispunjavanje obećanja da će sirijski predsjednik Bašar al-Asad prijeći "crvenu crtu" i izazvati američku intervenciju ako upotrijebi kemijsko oružje protiv vlastitog naroda SAD učinilo "nepouzdanim" partnerom i da tako misle i američki saveznici i neprijatelji.

Kritičari ističu i da je Obamina nedvosmislena izjava da uporaba vojne sile ne dolazi u obzir u Ukrajini nakon ruske aneksije Krima poslala pogrešnu poruku drugim zemljama, poput Kine, koje imaju teritorijalne sporove sa susjedima.

Obama se vojnim diplomcima obratio dan nakon što je objavio planove da u Afganistanu nakon 2014. ostane 9800 američkih vojnika u savjetodavnim i protuterorističkim ulogama, koji će se u potpunosti povući do kraja 2016.

Od ostalih tema, predsjednik SAD spomenuo je globalno zatopljenje, koje je nazvao "zastrašujućom nacionalnom sigurnosnom krizom", obećavši da će iduće godine SAD preuzeti vodeću ulogu u borbi s klim,atskim promjenama, a najavio je da će i dalje inzistirati na tome da Kongres odobri zatvaranje zatvora za osumnjičene teroriste u Guantanamu.