Protekla je godina u Australiji bila najtoplija otkad postoje mjerenja; neobično topla zima u Hrvatskoj zbunjuje pčele, a SAD-om i Kanadom proteklih dana hara ledena oluja koja ruši negativne rekorde i odnosi živote. Što se zbiva s vremenom?
Među hrvatskim pčelarima ovih je dana zavladala prava panika jer je neuobičajeno toplo vrijeme pokrenulo matice na razvoj legala, a pčele na prijevremeno kretanje. Kada zima konačno stigne sljedeći tjedan, pčele će pokušati zagrijati novonastala legla, potrošit će zalihe hrane, a nepokrivene zajednice će uginuti. Do proljeća bi na ovaj način moglo izumrijeti više od 50 posto pčelinjih zajednica u kontinentalnoj Hrvatskoj.
Australske vrućine su posljedica zatopljenja
U Australiji je cijela 2013. bila najtoplija godina od 1910. otkad postoje mjerenja. Prosječna temperatura bila je čak 1,2°C viša od dugogodišnjeg srednjaka. Prije toga u Australiji je zabilježena rekordno topla i suha zima koja je rezultirala najrazornijim požarima u Sydneyju od 1968. U mjestu Moomba u Južnoj Australiji izmjerena je najviša temperatura od 49,6°C. Između 30. prosinca 2013. i 4. siječnja 2014. na čak 34 lokacije postavljeni su novi apsolutni temperaturni rekordi. Od posljednjih 10 godina sve osim jedne godine u toj su zemlji bile toplije od prosjeka. Intenzivan val vrućina nastavljen je i u prvim danima 2014. Stručnjaci iz Bureau of Meteorology objavili su da je to u skladu s trendovima klimatskih promjena. Slično, mada ne djeluje tako očigledno, vrijedi i za Hrvatsku, no tek ako se uzmu u obzir dugoročni trendovi.
Trump: Sranje o globalnom zagrijavanju mora stati!
No kako se u ovu priču o zagrijavanju uklapa polarna oluja koja je zahvatila SAD i Kanadu? Ondje su rekordno niske temperature, koje padaju i do 40-ak stupnjeva ispod nule, do sada uzrokovale najmanje četiri smrtna slučaja, prizemljile na tisuće zrakoplova jer se gorivo u zračnim lukama ledi, usporile Union Pacific, željezničku žilu kucavicu za transport žitarica, kemikalija, ugljena i dijelova automobila itd.
Neki klimatski skeptici poput Donalda Trumpa i njegovih kolega iz redova republikanaca iskoristili su ovu situaciju kao odličnu priliku da se narugaju klimatolozima.
'To skupo sranje o globalnom zagrijavanju mora prestati. Planet nam se smrzava na rekordno niskim temperaturama, a naši stručnjaci za globalno zagrijavanje zapeli su okovani u ledu', napisao je na Twitteru milijarder Trump.
Ova je tema u SAD-u osobito aktualna posljednjih dana jer predsjednik Barack Obama radi na dovršenju plana za smanjenje emisija stakleničkih plinova tzv. Climate Action Planu. U ovakvim ekstremnim okolnostima čini se da bi možda bilo bolje da je objavu dokumenta odgodio za ljeto.
Stručnjaci: Zime neće nestati
No znanstvenici UN-ova međunarodnog panela za klimatske promjene (IPCC) ističu da nekoliko ledenih dana tijekom zime u SAD-u ne predstavlja ništa u dugoročnim globalnim trendovima. Baš kao ni jedna toplija zima u Hrvatskoj. Ovakva hladnoća, odnosno toplina, čini tek djelić postotka ukupnih dugoročnih klimatskih zbivanja u svijetu.
'Hladno vrijeme uobičajeno je zimi i nekoliko hladnih dana, koliko god bili ekstremni, ne utječe na glavni zaključak IPCC-a da je globalno zagrijavanje nedvojbeno te da se ono najvećim dijelom zbiva zbog ljudskog zagađenja stakleničkim plinovima', rekao je potpredsjednik organizacije Jean-Pascal van Ypersele.
Zvijezda američke meteorologije Eric Holthaus štoviše smatra da bi za američko smrzavanje, koliko god to zvučalo ludo, djelomično odgovorno moglo biti upravo globalno zatopljenje.
Prema Holthausovu tumačenju, koje nije njegova izmišljotina, već teorija koju podržavaju brojni klimatolozi, duboki prodori vrlo hladnog zraka na jug prirodna su posljedica zatopljenja.
Kako se to zbiva?
Arktički led se topi i pretvara u vodu koja puno efikasnije apsorbira toplinu. Rekordno male površine Arktika pod ledom tijekom ljeta redom su zabilježene 2002, 2005, 2007. i 2012. 16. rujna 2012. površina arktičkog leda bila je 50% manja od prosjeka izmjerenog od 1979-2000. Zbog toga se Arktik grije dvostruko brže od ostatka svijeta. U takvim okolnostima smanjuje se razlika u temperaturama između sjevera i juga pa slabi mlazna struja vjetra koja se kreće sjevernom polutkom od zapada prema istoku i zadržava najhladniji zrak u polarnim područjima. Barijera se jače izvija i puca pa ledeni zrak prodire na jug. Zbog stagnacije, ekstremni vremenski sustavi dodatno jačaju – hladan zrak se na sjeveru dulje hladi, a topao na jugu dulje grije. U slučaju nove američke ledene oluje hladni vrtlog kreće se sporo pa zrak u njemu postaje sve hladniji. Budući da je hladni zrak gušći, kada jednom probije barijeru, teže ga je zadržati pa prodire dublje na jug kako to prikazuje infografika dolje.
