Nije gotovo, žalit ćemo se, poručio je ministar pravosuđa Ivan Šimonović na konferenciji za novinare povodom odluke australskog federalnog suda u državi New South Wales da ne izruči optuženika za ratne zločine Dragana Vasiljkovića, poznatijeg pod nadimkom Kapetan Dragan, Hrvatskoj
'Mi smo odmah reagirali na odluku suda u New South Walesu te smo okupili radnu skupinu koja prikuplja podatke, 'municiju' koju će australsko tužiteljstvo, koje nas zastupa u ovom predmetu, upotrijebiti za podnošenje žalbe na odluku', rekao je ministar Šimonović.
Rekao je još ništa nije gotovo i da postupak ekstradicije još uvijek traje. Hrvatska ima rok do petka do 20 sati po našem vremenu da se ovom istom sudu podnesu dokazi da bi osoba u postupku ekstradicije mogla biti u bijegu.
'Za drugu žalbu imamo rok od 15 dana. Nju podnosimo Vrhovnom sudu Australije na odluku da do izručenja neće doći', objasnio je ministar dodavši da imamo dovoljno razloga za žalbe i dobre argumente. Odluka Vrhovnog suda je konačna, ali je naglasio da eventualni neuspjeh ne znači slobodu za Vasiljkovića jer ratni zločini ne zastarijevaju, pa će Hrvatska onda tražiti od Australije da mu ona sudi.
'Vasiljković se traži zbog ozbiljnih zločina i tu nije riječ o krajnjoj zapovjednoj odgovornosti, već o izravnoj zapovijedi i čak izvršenju zločina', pojasnio je Šimonović.
Ministar je morao i objasniti medijima zašto je australski sud u obrazloženju presudu iskazao nepovjerenje u hrvatsko sudstvo. On kaže da se takva odluka australskog suda temelji prvenstveno na izvješću OESS-a iz 2006. godine. Nakon toga imamo niz izvještaja da je Hrvatska bitno napredovala, a u ljeto 2009. godine ta ista organizacija govori o znatnom učinjenom napretku u suđenjima za ratne zločine. 'Zašto se australski sud odlučio pozvati na izvješće iz 2006, ne znam', rekao je Šimonović.
Hrvatskom sudstvu je i Haški sud 2005. povjerio suđenja za ratne zločine generalima Norcu i Ademiju, kaže ministar, a tu je i najnoviji slučaj Španović, kojeg je Hrvatskoj izručila Velika Britanija, zemlja koja se iznimno podrozivo odnosi prema objektivnosti sudstva.
Napomenuo je da je istina da su 98 posto osuđenih pred hrvatskim sudovima za ratni zločin osobe srpske nacionalnosti, ali je dodao i da ni opseg počinjenih zločina nije bio jednak. 'Hrvatska je svjesna da su postojala vremena kada kriteriji nisu bili kao danas, ali zbog toga je i donesen novi zakon o kaznenom postupku po kojem optuženici za ratne zločine mogu pokrenuti obnovu procesa bez da se vrate u Hrvatsku, a i naše pravosuđe je samo pokrenulo obnovu u 89 slučajeva', zaključio je ministar pravosuđa.
