One bi, za razliku od postojećih, vojnih, koje nameće Vijeće sigurnosti, bile dobrovoljne pa bi svaka zemlja koja smatra da klizi u nemire ili da ima sigurnosnih problema mogla zatražiti takvu vrstu pomoći i bile bi usko vezane uz financijsku pomoć međunarodnih financijskih organizacija, kao što je Svjetska banka, koja pokazuje veliko zanimanje za taj prijedlog.

Te, kako ih zovu, light footprint operacije, “lake” operacije, a ne robusne kao vojne, kao i još novina, od toga da svaka zemlja napravi strategiju za očuvanje mira te da se one revidiraju pred ostalim državama, predstavljene su na sjednici Komisije za izgradnju mira i sprječavanje sukoba (KIM), savjetodavnog tijela Vijeća sigurnosti, u koje je Hrvatska izabrana i kojim predsjeda ove godine.

To tijelo postoji od 2005. godine, a osnovano je s idejom da okupi predstavnike iz različitih glavnih organa i najvažnijih grupa UN-a ne bi li se problematika složenijih tema mogla sagledati iz razlih kutova: iz gospodarskog, socijalnog te iz aspekta mira i sigurnosti.

Hrvatska izlazi s novim prijedlogom, o kojem je do sada i naš veleposlanik u UN-u Ivan Šimonović dosta razgovarao na neformalnim sastancima s kolegama i predstavnicima drugih tijela.

Sve se više razmišlja o tome da su potrebne mirovne operacije novog tipa te će i 2025. biti revizija mirovnih operacija, odnosno sagledavanje što bi se moglo unaprijediti.

Hrvatska sada izlazi s prijedlogom koji kaže da nam trebaju civilne operacije za prevenciju konflikata i održavanje mira. Te bi se operacije sastojale od relativno manjeg broja civila, u što bi bili uključeni ljudi koji se bave političkim aspektima kriza, promatrači za ljudska prava i specijalisti koji se bave učvršćivanjem vladavine prava.

Te bi se misije uspostavljale isključivo na zahtjev države, za razliku od vojnih misija, kad ih Vijeće sigurnosti naredi i katkad nasilno pošalje snage, piše novinarka Večernjeg lista Sandra Veljković.