Svjetski čelnici priključit će se ovog vikenda ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom na samitu koji bi trebao istražiti opcije za završetak najkrvavijeg sukoba u Europi od Drugog svjetskog rata, ali Rusija nije pozvana i taj događaj neće ispuniti cilj Kijeva da se Moskva izolira
Potpredsjednica SAD-a Kamala Harris, francuski predsjednik Emmanuel Macron te čelnici Njemačke, Italije, Britanije, Kanada i Japana su među onima koji stižu na sastanku u švicarskom zimovalištu Buergenstock 15. i 16. lipnja.
Očekuje se da će Indija, koja je pomogla Moskvi da preživi šok sankcija, poslati izaslanstvo. Tursku i Mađarsku, koje također održavaju veze s Rusijom, predstavljat će ministri vanjskih poslova.
No, unatoč višemjesečnom lobiranju Ukrajine neki neće doći, posebno Kina, ključni kupac ruske nafte i dobavljač proizvoda nužnih za održavanje ruske industrijske baze.
"Već sam ovaj sastanak je uspjeh", rekao je Zelenski u utorak u Berlinu. "Dovesti za isti stol zemlje koje su partneri i one koje nisu bio je veliki zadatak za Ukrajinu", dodao je.
Zelenskij je u srijedu posjetio Saudijsku Arabiju i o pripremama za samit razgovarao s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, no ostalo je nejasno hoće li kraljevina poslati predstavnika.
Ulrich Schmid, politolog i stručnjak za Istočnu Europu na sveučilištu St. Gallen u Švicarskoj, nazvao je samit "košarom svega i svačega", uzimajući u obzir da ga neke zemlje podržavaju i da Kina nije prisutna.
"Pitanje je je li mir moguć? Sve dok je (ruski predsjednik Vladimir) Putin na vlasti, teško", rekao je Schmid.
Nakon niza pripremnih sastanaka, rat u Gazi djelomično je skrenuo pozornost s Ukrajine, a Moskva je činila sve da umanji važnost samita. U međuvremenu su Kina i Brazil pokrenuli svoju mirovnu inicijativu koja predviđa sudjelovanje obiju zaraćenih strana.
Skup se odvija u nepovoljnom trenutku za Ukrajinu na bojnom polju jer ruske snage, koje kontroliraju oko 18 posto ukrajinskog teritorija, napreduju na istoku zemlje.
Uzimajući sve u obzir, samit se neće baviti teritorijalnim pitanjima i fokusirat će se na one dijelove mirovnog plana Zelenskija koji su dovoljno općeniti da bi ih prihvatila većina sudionika. To uključuje sigurnost opskrbe hranom, nuklearnu sigurnost, slobodu plovidbe i razmjenu zarobljenika, rekli su dužnosnici.
U sklopu priprema za švicarski samit razgovaralo se i o tome gdje će se i kada održati idući sastanak. Andrij Jermak, šef Zelenskijeva ureda, izjavio je novinarima ovaj tjedan da je zainteresiran "veliki broj zemalja".
"Razmatramo mogućnost drugog samita na koji bi bili pozvani predstavnici Rusije", rekao je Jermak.
Švicarska želi da Buergenstock otvori put za "budući mirovni proces" u kojem bi sudjelovala i Moskva.