Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausannae objavio je najnovije rezultate Godišnjaka svjetske konkurentnosti 2014, prema kojem je Hrvatska zauzela 59. mjesto od ukupno 60 vodećih svjetskih ekonomija. Ovogodišnji pad pozicije za jedno mjesto svrstava Hrvatsku među najlošije zemlje po konkurentnosti u društvu razvijenih zemalja.

Od uvrštenja Hrvatske u rang ljestvicu IMD-a jedino u 2008. imali smo realno poboljšanje pozicije te se iza Hrvatske nalazilo šest zemalja (Indonezija, Argentina, Meksiko, Južnoafrička Republika, Ukrajina i Venezuela). U posljednjih šest godina to je izgubljeno i iza Hrvatske se nalazi samo Venezuela na posljednjoj poziciji.

Dok je u 2011. ukupna ocjena konkurentnosti Hrvatske bila na razini 49,4 posto u odnosu na najkonkurentniju zemlju svijeta, ta je ocjena u 2014. pala na razinu od samo 38,9 posto. Glavni uzroci znatnog pogoršanja konkurentnosti Hrvatske su slabosti na području  javnih financija (gubitak 12 pozicija), cijena (-5) i znanstvene infrastrukture (-3). Na razini indikatora najveće pogoršanje zabilježeno je zbog znatnog povećanja proračunskog deficita, državnih subvencija i kamatnih stopa, smanjenih stranih ulaganja, ali i pada broja patentnih prijava.

Indeksi koji su ublažili ukupno pogoršanje ocjene Hrvatske su međunarodna trgovina (poboljšanje za šest pozicija) i društveno okruženje (+4). Posljedica je to pozitivne bilance tekućih plaćanja s inozemstvom, povećanja deviznih rezervi, poboljšanja tehnološke složenosti izvoza, kao i poboljšanja anketnih ocjena u vezi carinske procedure, odnosa radnika i poslodavaca, kao i svjesnosti o nužnosti društvenih reformi.

Ljestvica konkurentnosti prikazuje više od 300 kriterija od kojih se dvije trećine odnose na statističke indikatore, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika.

Godišnjak svjetske konkurentnosti IMD pobuđuje posebno zanimanje poslovne i političke zajednice jer donosi aktualne statističke i anketne podatke o gospodarski najbitnijim zemljama svijeta, vrlo bitne u svjetlu neujednačenog izlaska pojedinih zemalja iz globalne krize. Metodologija IMD-a temelji se na analizi četiri faktora konkurentnosti, a to su: gospodarski rezultati, efikasnost javnog sektora, efikasnost poslovnog sektora i infrastruktura te pet indeksa za svako područje.

'Analiza ukazuje na nužno pokretanje prioritetnih reformi bez odgađanja ili čekanja neke bolje prilike. Svi koji su u obvezi i mogućnosti moraju pokrenuti procese koji će poboljšati našu poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta', ističe Ivica Mudrinićpredsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost, partnera Instituta za razvoj poslovnog upravljanja.

SAD je zadržao prvu poziciju posebno zahvaljujući otpornosti svojeg gospodarstva, povećanju zapošljavanja i dominantnoj ulozi u tehnologiji i infrastrukturi. Švicarska (2.), Singapur (3.) i Hong Kong (4.) nastavljaju napredovanje zahvaljujući izvozu, poslovnoj učinkovitosti i inovacijama. Kina (21.) i Japan (24.) također su poboljšali svoju konkurentnost. U slučaju Japana, slabi jen je povećao konkurentnost i time potaknuo pozitivan učinak na gospodarstvo.

U Europi najkonkurentnije zemlje su Švicarska (2.), Švedska (5.), Njemačka (6.) i Danska (9.), zahvaljujući postupnom gospodarskom oporavku čiji se uspjesi oslanjaju na izvozno okrenutu proizvodnju, na snažno malo i srednje poduzetništvo (SMEs) te fiskalnu disciplinu.

Od zemalja BRICS-a Rusija (38.) i Južnoafrička Republika (52.) bilježe porast konkurentnosti. Kina (23.) bilježi pad djelomično zbog poslovnog okruženja dok Indija (44.) i Brazil (54.) bilježe pad zbog neučinkovitog tržišta rada i neučinkovitog poslovnog upravljanja.

Od zemalja novih članica EU-a, Rumunjska (47.) bilježi najveći rast od čak osam pozicija u odnosu na prošlu godinu. Češka (33.), Slovačka (45.) i Bugarska (56.) imaju lagani uzlazni trend dok su Poljska (36.) i Slovenija (55.) pogoršale svoju poziciju na ovogodišnjoj ljestvici konkurentnosti.