Najveći broj preferencijalnih glasova, 42.265 ili 54,5 posto od ukupnog broja glasova koje je dobila lista Narodne koalicije u I. izbornoj jedinici, na izvanrednim izborima 2016. godine osvojio je tadašnji predsjednik SDP-a Zoran Milanović. Taj uspjeh nije mu donio mnogo zadovoljstva jer je izgubio izbore. Međutim osobnu popularnost kapitalizirao je četiri godine kasnije, kada je postao hrvatskim predsjednikom.

Drugi po broju preferencijalnih glasova bio je predsjednik HDZ-a Andrej Plenković, a također se natjecao u I. izbornoj jedinici. No osvojio je gotovo deset tisuća glasova manje od Milanovića ili, preciznije, 33.265 glasova, odnosno 53,34 posto. Plenković je tim rezultatom imao mnogo više razloga za zadovoljstvo jer, kao što je poznato, kasnije je postao hrvatski premijer te na skorim izborima traži reizbor.

Od ostalih HDZ-ovaca odmah uz bok Plenkoviću bio je Damir Krstičević osvojivši 32.572 glasa u X. izbornoj jedinici. U međuvremenu se Krstičević zasitio politike nakon što je podnio ostavku na mjesto ministra obrane zbog osjećaja odgovornosti za pogibiju dvojice pilota u nesreći kod Biljana Donjih u svibnju ove godine te neće sudjelovati na srpanjskim izborima, iako je Plenković žarko želio da bude na listi. Krstičevićev izostanak bit će težak gubitak za ambicije HDZ-a u Dalmaciji, posebno jer su na desnom političkom spektru dobili žestoku konkurenciju u Domovinskom pokretu Miroslava Škore.

U istoj izbornoj jedinici bio je još jedan preferencijalni kapitalac kojeg ove godine neće biti na listama. Donedavni ministar zdravstva Milan Kujundžić probio se u Hrvatski sabor prije četiri godine s posljednjeg mjesta na listi, osvojivši 14.008 glasova. Ukupno je bio peti najuspješniji HDZ-ovac na tim izborima po prikupljenim preferencijalnim glasovima. Premijer Andrej Plenković smijenio ga je zbog problema s imovinskom karticom, pa kao takav nije bio u kombinacijama za nove izbore.

Treći po broju osvojenih glasova na HDZ-ovim listama bio je aktualni ministar financija Zdravko Marić s 18.405 glasova te će opet nositi stranačku listu, slijedio je Goran Marić s 15.806 glasova, a koji je odstupio s ministarskog mjesta i nije na listi za nove izbore, spomenuti Milan Kujundžić, pa Davor Ivo Stier s 12.845 glasova, u to vrijeme najbliži suradnik Andreja Plenkovića, da bi promijenio stranu i postao mu stranačkim oponentom nakon što je sklopljena koalicija s HNS-om.

Sedmi po broju osvojenih glasova, njih 12.751, bio je Miro Kovač, Plenkovićev protivnik na unutarstranačkim izborima, a koji je u zadnji tren ipak uvršten na listu, slijedio je Zlatko Hasanbegović s 11.898 glasova, no otišao je iz stranke i na ove će izbore na listi Domovinskog pokreta, pa Tomo Medved s 11.189 glasova, aktualni zamjenik predsjednika HDZ-a, te Tomislav Tolušić s 11.162 glasa, još jedan Plenkovićev unutarstranački protivnik koji se u međuvremenu odlučio politički deaktivirati, i Ivana Maletić s 11.242, a koja se također neće natjecati na ovim izborima jer je postala hrvatska članica Europskog revizorskog suda.

Najviše preferencijalnih glasova, 20.912, u Narodnoj koaliciji, koju je na izborima 2016. godine predvodio SDP, poslije Milanovića dobio je bivši ministar financija Boris Lalovac, a i na ovim izborima ići će u boj za glasove s četvrtog mjesta u VI. izbornoj jedinici. Slijedio ga je Siniša Hajdaš Dončić s 20.094 glasa, a koji se nalazi u nemilosti aktualnog predsjednika SDP-a Davora Bernardića jer je otvoreno zagovarao njegovu smjenu te će se pokušati probiti u Sabor s posljednjeg mjesta na listi.

Milanka Opačić osvojila je 20.677 glasova. Nekadašnja MiIanovićeva bliska suradnica u međuvremenu je postala jedan od simbola tzv. Bandićevih žetončića, onih koji su držali većinu vladi Andreja Plenkovića. Na listi Bandićeve stranke će i na izbore. Slijedio je Ranko Ostojić s 19.449 glasova, a nezadovoljan ponuđenom mu pozicijom na listi odustao je od kandidature na predstojećim izborima. Anka Mrak-Taritaš, aktualna predsjednica Glasa, koja je tada bila članica HNS-a, osvojila je 16.335 glasova, a dobar rezultat ostvario je i međimurski župan Matija Posavec s 14.835 glasova, još jedan bivši HNS-ovac koji danas nastupa kao nezavisni političar. Oboje će i na nove izbore u sklopu SDP-ove Restart koalicije.

Slijedili su Gordan Maras, aktualni šef zagrebačkog SDP-a koji će se natjecati za još jedan mandat u Hrvatskom saboru, s 13.339 glasova, kao i Željko Jovanović, nekadašnji ministar obrazovanja koji je na prošlim izborima osvojio 12.937 glasova. Milorad Batinić, HNS-ovac koji je ostao vjeran toj stranci nakon što je koalirala s HDZ-om, na listi Narodne koalicije osvojio je 12.535 glasova, Peđa Grbin, još jedan Bernardićev oponent, 12.442, osebujni predsjednik HSS-a Krešo Beljak 11.992 glasa, a Mirando Mrsić, SDP-ov disident koji je osnovao novu stranku što se reklamira porukama protiv bivšeg šefa, 11.685 glasova.

Od članova ostalih političkih opcija na prošlim izborima najviše je osvojio čelnik Mosta Božo Petrov - u X. izbornoj jedinici dobio je 19.426 preferencijalnih glasova, predsjednik IDS-a, koji je na prošle izbore izašao samostalno, Boris Miletić osvojio je 13.187 glasova, a predsjednik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić osvojio je u VII. izbornoj jedinici 11.239 preferencijalnih glasova. Mostovac Miro Bulj dobio je 11.011 glasova u IX. izbornoj jedinici, a Milan Bandić je u II. izbornoj jedinici osvojio 9642 glasa.