Svjedočeći na suđenju bivšem premijeru Ivi Sanaderu, optuženom da je uzeo mito kako bi mađarskom MOL-u omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini, odvjetnik Zoran Marković ustvrdio je da je promjena međudioničarskog ugovora bila u interesu vlade s obzirom na promjenu vlasničke strukture od trenutka kada je MOL u hrvatsku naftnu kompaniju prvi puta ušao kao strateški partner.
Marković, čiji je odvjetnički ured bio angažiran na izmjenama i dopunama međudioničkog ugovora, kazao je da se tome pristupilo zbog drastičnih promjena u vlasničkoj strukturi. MOL je, naime, s 25 posto plus jednu dionicu došao na 47 posto vlasništva Ine, a država je zbog javne ponude, prijenosa dionica Fondu branitelja i prodaje dionica zaposlenicima pala na 44 posto.
Tijekom pregovora mađarska je strana zatražila i da ima većinu u nadzornom odboru, čemu je vlada ubrzo udovoljila uz uvjet da se ključne odluke ne mogu donositi bez tri vladina predstavnika u NO.
Iako je u istrazi kazao da je bio iznenađen tom odlukom jer se u pregovorima nije govorilo o promjenama u upravljačkoj strukturi, Marković je u sudnici zagrebačkog Županijskog suda ustvrdio da ga je ugodno iznenadila jedino brzina vladine reakcije.
'Radeći i ranije za vladu imao sam situacije da se na odluke čekalo mjesecima. U ovom slučaju bio sam ugodno iznenađen brzinom donošenja odluke, ali ne i samom odlukom s obzirom na vlasničku strukturu', kazao je.
Pojasnio je da je po vladinoj odluci, uz tri njena predstavnika, u NO Ine bilo pet predstavnika MOL-a i jedan predstavnik zaposlenika, ali da se ključne odluke nisu mogle donositi bez dvotrećinske većine, odnosno bez glasova vladinih predstavnika.
Ocijenio je i da je sadašnji sustav upravljanja učinkovitiji jer je Ina prošle godine poslovala s 1,8 milijardi kuna dobiti.
Marković je surađivao i na prijedlogu izdvajanja plinskog poslovanja iz Ine što se, kako je rekao, moralo realizirati jer je plin uvezen iz Rusije Ina na hrvatskom tržištu prodavala ispod nabavne cijene. Osim toga, Ina je krajem 2008. bila u lošoj financijskoj situaciji, a imala je i kredit od milijardu dolara.
USKOK Sanadera, među ostalim, tereti da je primio 10 milijuna eura mita kako bi MOL-u omogućio preuzimanje upravljačkih prava u Ini iz koje se pritom trebao izdvojiti nerentabilan posao s plinom.
Svjedok je rekao da se načelno razmatrala i mogućnost zamjene dionica, ali zbog zakonskih zapreka Ina je u MOL-u mogla dobiti najviše šest posto udjela pa se odustalo od te ideje.
Iz Markovićeva se svjedočenja doznalo da u vrijeme dok se bavio Inom nije kontaktirao sa Sanaderom te da je za posao na izmjenama međudioničarskog ugovora od vlade naplatio 2,7 milijuna kuna, što je oko 20 posto manje od prve ponude koju je njegov ured poslao na poziv Ministarstva gospodarstva. U konačnici na natječaju njegov odvjetnički ured nije imao protukandidate.
Sudac Ivan Turudić na današnjem je ročištu nekoliko puta upozorio Sanadera da ne komentira svjedočenje i prije reda ne pokušava postavljati pitanja.
'Zabranjujem vam da više intervenirate, jel' govorim hrvatski ili mađarski', ukorio je sudac Sanadera, zaprijetivši mu da će ga izbaciti iz sudnice.
Suđenje se nastavlja sutra svjedočenjem predsjednice Vijeća za zaštitu tržišnog natjecanja Olgice Spevec.
Osim za primanje mita od čelnika MOL-a Zsolta Hernadija, Sanadera se u objedinjenom postupku tereti i za ratno profiterstvo jer je od austrijske Hypo banke primio proviziju za kredit hrvatskom Ministarstvu vanjskih poslova u vrijeme dok je Hrvatska bila suočena s agresijom.
